Sarmati, narod iranskog porekla koji je u doba rimske imperije naselio prostore našeg današnjeg zavičaja, ostavio je tragove života i kulture i na području srednjeg Banata. Živeli su ovde od I do IV veka. I danas je aktuelna estetika njihovog nakita, čije replike Zrenjaninke rado nose.
-Sarmati su sa obala Crnog mora došli na prostor između Dunava i Tise, obuhvatajući tako i deo Banata. Plemenska organizacija, nomadski način života i ratnički duh, uslovili su da za vrlo kratko vreme, kroz nekoliko migracionih talasa, ovladaju Panonskom nizijom, pokorivši narode koji su živeli na ovoj teritoriji kao što su Kelti i Dačani. Sarmati u I veku nove ere dolaze do granica Rimskog carstva, i vrše upade na rimsku provinciju Meziju. Od tada pa do nestajanja Sarmata sa političke scene, odnos između njih i Rimskog carstva biće izuzetno promenljiv, kaže Aleksandar Šalamon kustos arheolog Narodnog muzeja Zrenjanin.
-U kriznim situacijama po Rimsku imperiju, neka od sarmatskih plemena bila su vojno angažovana na strani Rimskog carstva uz određenu novčanu nadoknadu, dodaje naš sagovornik.
III i IV vek nove ere doneli su Sarmatima veliku borbu za egzistenciju na ovim prostorima kojoj su konačno podlegli sa dolaskom Huna u drugoj polovini IV veka, kada dolazi do njihove asimilacije sa ovim narodom. Ipak ostavili su značajne tragove svog postojanja na našim prostorima.
-To su kulturni obrasci, karakteristični za prostor centralne Azije. Njihova umetnost, običaji, smisao za estetiku i ukrašavanje, mešavina su tradicije centralnoazijskih stepskih plemena i pontsko-helenističke kulturne stilske vrednosti. Na prostorima Panonske nizije oni primaju kulturne uticaje keltskih i dačkih plemena i zajedno sa rimskim tehnološkim i ideološkim rešenjima, stvaraju prepoznatljivu i jedinstvenu kulturnu grupu. Nju karakteriše pre svega nakit, odnosno raznobojne ogrlice i narukvice od perli, staklene paste, ćilibara, krečnjaka, dragog i poludragog kamenja, kao i pločaste fibule ukrašavane raznobojnim emajlom, ornamentisane metalne pojasne kopče i okovi, metalni privesci, privesci od kauri školjke i razni ukrasi za odeću od staklene paste, ističe Aleksandar Šalamon.

Te raznobojne perle rado bi ponele i Sose XXI veka. Verne replike sarmatskog nakita izrađene su stručnim rukama konzervatora i restauratora zrenjaninskog muzeja. Narukvice, ogrlice i drugi komadi nakita dostupni su nam i danas kao dodaci savremenih odevnih kombinacija. Mogu se pronaći u suvenirnici Narodnog muzeja Zrenjanin.
