Period pandemije korona virusa uticao je na kupovnu moć domaćih proizvoda na pijacama. Trenutna ekonomska situacija kao prva posledica rata u Ukrajini, doprinela ja padu kupovne moći. U poslednjih nekoliko meseci na pijacama je primetan manji broj kupaca. Kriza i pad standarda, osim na kupce, odražavaju se i na prodavce. Tu je i uticaj velikih trgovinskih lanaca.
U razgovoru sa prodavcima tražili smo odgovore na pitanja kako se nose sa padom prometa. Ovaj put svoje utiske preneli su nam prodavci pijace u najvećem zrenjaninskom naselju Bagljaš. Šarenilo pijačnih tezgi ne ukazuje na tešku situaciju i nije pravi pokazatelj situacije, ali mišljenja prodavaca daju pravu sliku.
– „Prodajem voće i povrće i otkako je počela pandemija korona virusa primećujem posledice koje su se odrazile na našu prodaju. Prodaja je baš slaba, ljudi sve ređe kupuju na pijaci, pogotovo od početka rata u Ukrajini i povećanja cena u Srbiji i svetu“, kaže Melanija Pisić.
Naša sugrađanka takođe tvrdi da su prodavcima veliki trgovački lanci u značajnoj meri smanjili promet, pošto često nude akcije u supermarketima. Ona se brine zbog porasta cena energenata, jer uporedo sa tim rastu i cene povrća. Pozitivna stvar je to što uvek ima onih koji kupuju.
„Iako je smanjen promet, još uvek ima stalnih kupaca. Najteže je preživeti zimu, ali uvek se nađe dovoljno sredstava za osnovne potrebe“, kaže naša sagovornica.
Mile Stanić prodaje mleko i domaće proizvode sa sela.
„Neki ljudi više vole domaće mleko od kupovnog. Imam redovne mušterije, ali primeti se razlika u odnosu na godine pre pandemije. Imam dovoljno novca za osnovne potreba i mogu da se prehranim od ovog posla. Mislim da će ljudi uvek kupovati domaće namirnice bez obzira na cenu, iako marketi često imaju akcije. Drastično su porasle cene mlečnih proizvoda i energenata i to mi predstavlja problem“, kaže ovaj prodavac.
Jovan Glišić prodaje domaća i jaja koka nosilja i testeninu.
„Ljudi će platiti i više za domaća jaja, supe i rezance. Zbog užurbanog načina života, radije se kupuju rezanci nego što se mese, a i supe se kupuju redovno. Jako je važno steći poverenje kupaca, jer to znači da ćete uvek imati redovne mušterije. Promet je znatno opao zbog velikih marketa koji prodaju veća pakovanja namirnica, pa se to nekima više isplati, ali i zbog slabe posete pijacama usled pandemije i povećanja cena. Doduše, uvek ima stalnih kupaca koji će radije kupovati domaća jaja i testeninu iako su manja pakovanja nego u marketima. Jedina zarada mi je ovaj posao i njime prehranjujem porodicu. Iako sam zabrinut zbog trenutne situacije, verujem da će ljudi uvek izdvojiti novac za kvalitetnu i domaću hranu“, navodi Glišić.
Biljana Mrkojević prodaje odeću, veš i neprehrambene proizvode. Već dugi niz godina prodaje na pijaci, a taj posao je nasledila od svoje majke. Kaže da je pre četiri godine počeo da opada promet, a pogotovo poslednje dve godine otkako je počela pandemija korona virusa.
– „Neke cene su više kod mene, a neke niže nego u prodavnicama. Imam mnogo redovnih kupaca, ljudi vole da dođu i popričaju sa prodavcima. Ako nekome zafali novca, ja im dajem proizvod, pa sačekam da mi plate dok ne dobiju platu ili penziju, imam poverenja u redovne mušterije. Ima boljih i lošijih perioda kada treba nadoknaditi gubitke. Nadam se da će bar ostati kao što je sada. Malo sam zabrinuta, ali svi prodavci će da se slože sa mnom da će uvek biti kupaca“, priča naša sagovornica.
Opšti utisak je da ljudi i dalje imaju tu naviku da kupuju na pijaci jer veruju da tu mogu pronaći zdravije i kvalitetnije proizvode nego u prodavnicama, a sa druge strane, imaju i poverenja u svoje prodavce. Nekada je kupaca bilo toliko da je jedva moglo da se prođe od gužve, a danas je slika malo drugačija. Uprkos tome, prodavci veruju da se navika kupovanja na pijaci neće iskoreniti. Ljudi dolaze, popričaju sa prodavcima i nekada pijaca znači više od primarne svrhe koju pruža.