Skoro četvrtina sela u Srbiji polako nestaje. Da bi se to sprečilo, Vlada Srbije pokrenula je projekat 500 zadruga za 500 sela. Nove zadruge će od države dobijati 50.000 evra, a postojeće i do 100.000.
1. jula i u našoj zemlji je obeležen Međunarodni dan zadrugarstva. Tim povodom je prvi put organizovan i Sajam zadrugarstva u Beogradu. Na Trgu republike zadrugari iz čitave zemlje izlagali su svoje proizvode. Od poljoprivrednih, zanatskih do umetničkih.
Organizator prvog Sajma zadrugarstva koji se održao u Srbiji je država. Ideja Međunarodnog zadružnog saveza je da na ovaj način država treba da pokaže kakav odnos ima prema zadrugarstvu. Vlada Republike Srbije najavila je oživljavanje srpskog zadrugarstva i srpskih sela tako što će u naredne tri godine u 500 velikih sela biti formirano isto toliko zadruga. Za te namene biće izdvojeno 25 miliona evra. To je izuzetno važno, ako se zna da od 4700 sela u Srbiji, čak 1200 polako nestaje.
„Mislim da je ovo istorijska stvar za Srbiju. Najbitnija u poslednjih nekoliko decenija. Želimo da oživimo zadrugarstvo. Da postojeće zadruge stavimo na zdrave noge, ali i da formiramo nove. Srpsko selo bez zadruge nema šanse za opstanak. Sa zadrugom ima neku, ali to još nije dovoljno“, kaže Milan Krkobabić, ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća.
Novoformirane zadruge će dobiti 50000, a postojeće 100000 evra
Nove zadruge će od države dobiti 50000 evra, a postojeće i do 100000. Uslov za dobijanje sredstava je da se udruži više od pet domaćina. Oni moraju da budu spremni da veruju jedni drugima i da se poštuju. Rok da se formira 500 zadruga u 500 sela je tri godine.
„Lokalne samouprave treba da pomognu kada je reč o prostoru, infrastrukturi i administraciji. Država će dati novac za nabavku opreme”, objašnjava Krkobabić.
Koliko je ovo važno pitanje potvrđuju i činjenice da u Srbiji ima 641.000 poljoprivrednih gazdinstava, na kojima radi 1.400.000 ljudi.
U Srbiji je aktivno 1600 zadruga
U Evropi su zadruge jedan od stubova ekonomskog razvoja. Postale su najbolji sistem za dovođenje malih proizvođača u ravnopravnu pregovaračku poziciju sa velikim. U zemljama EU registrovano je više od 90 miliona članova zadruga, a u svetu više od 800 miliona.
Podaci Agencije za privredne registre pokazuju da je u Srbiji aktivno oko 1600 zemljoradničkih zadruga. Na žalost, veliki broj zadruga je nestao u procesu tranzicije. S druge strane, istorija zadrugarstva na našim prostorima je zavidna. Zadružni sektor u Vojvodini obeležio je 170 godina postojanja, a u centralnoj Srbiji 123. Na žalost, od 2000. godine mediji su zemljoradničke zadruge predstavljali kao ostatke sistema iz prošlosti.
„Donošenjem Zakona o zadrugama imamo i političku volju i pozitivnu klimu prema zadrugama. Sve više i mediji pričaju o pozitivnim stranama zadrugarstva. Iskustva sa terena govore da su izmena zakonske regulative o zadrugama i nove mere koje se odnose na revitalizaciju postojećih i formiranje novih, podstakla poljoprivrednike da razgovaraju i pregovaraju. Zbog toga imamo sve više inicijativa o udruživanju. Neki se malo pokolebaju, jer svi mi uglavnom gledamo samo svoja prava. Ne treba zaboraviti da postoje i obaveze. Svaki početak je težak i potrebna je pomoć države. Imamo najave da će se sledeće godine resorno ministarstvo još snažnije uključiti u promovisanje zadrugarstva. To je polazna osnova i očekujemo i sveobuhvatnije mere“, kaže Nikola Mihajlović, predsednik Zadružnog saveza Srbije.
Zadružni sektor će pomoći onima koji nemaju ideju šta da rade
Sada je prilika da se razmišlja i da se prave kvalitetni programi udruživanja, jer je to polazna osnova za postizanje uspeha. Očekuju se i sveobuhvatnije mere. Zadružni savez Srbije će insistirati na tome da se u naredne tri godine 25 miliona evra, koje je izdvojila država, ulože u sve zadruge. U suštini, zadruge koje dobro rade znaju šta im treba i one će verovatno vrlo brzo konkurisati. Problem su, međutim, oni koji nemaju neku ideju. Zato je dobro što je tu zadružni sektor. Jer kada se sedne za sto, mnogo toga može da se reši.
„Na prostoru Vojvodine imamo značajan broj uspešnih zadruga. Naravno, one imaju prilično teškoća, pre svega, u pogledu statusa njihove imovine. Od kada je donet novi Zakon o zadrugama one su u statusu rešavanja i prevazilaženja ovih problema. Mi se nadamo da će zadrugarstvo svaku narednu godinu dočekivati u sve boljem ambijentu i da će se razvijati u dobrom pravcu“, kaže Jelena Nestorov Bizonj, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine.
Zemlju dati zadrugama i mladima, a ne strancima
Poljoprivrednici se zalažu da se državno poljoprivredno zemljište ne prodaje strancima. To je jedna od tema o kojoj su na nedavno održanom sastanku razgovarali sa ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem. Ovaj stav deli i zadružni sektor.
„Država treba da preuzme iz drugih zemalja ono što je dobro i kvalitetno. Sledeći te primere treba da donese kvalitetne mere kako bi se sprečila prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima. Prvo treba završiti restituciju i zadrugama vratiti zadružnu imovinu. Red bi bio da se to već jednom okonča. I pored toga što zadruge imaju validne dokaze, dokazivanje uknjižbe ide veoma sporo. Rekao bih da se ide na iznurivanje. Jer ako neki procesi traju i duže od godinu dana, to je dug period. Da ne pričamo o primerima gde procesi traju od 6 do 18 godina. Mnogo je kvalitetnije tu zemlju vratiti zadrugama ili je dati mladim poljoprivrednicima, nego prodati strancima“, objašnjava Mihajlović.
Trenutno je najslabija tačka srpskog sela to što su ljudi u njima neorganizovani i neudruženi. Kada bi proizvođači, koji mahom i žive i rade na selu, organizovano nastupali, imali bi bolju pregovaračku moć. I prilikom nabavke repromaterijala i prilikom prodaje finalnih proizvoda. Istovremeno, udruženi bi bolje i lakše mogli da unapređuju proizvodnju. Zbog toga bi bilo dobro da sva sela, koja to mogu, iskoriste priliku koju država daje. I da uzmu sredstva za formiranje novih i podršku u radu postojećim zadrugama.