Ne može da prođe dan, a da ne bismo čuli na radiju, videli na televiziji ili čitali u novinama o strašnim događajima, koji se dešavaju oko nas: neshvatljiva dela nasilja takozvane Islamske države, rušenje kršćanskih crkava širom sveta, ubijanje i proganjanje nevinih ljudi radi različitog religijskog uverenja, samoubilački napadi u džamijama, rat u Ukrajni.
Ovu listu bismo mogli da produžimo i drugim delima ili događajima.
Kada čovek sve to vidi, nehotice se pita: šta se to danas događa u svetu? Da li je zlo postalo toliko jako da je skoro nemoguće da se ono zaustavi, ili kontroliše? Gde vodi ovo nasilje, koje se puno puta čini sasvim nerazumnim i neshvatljivim? Kako bismo mogli da zaustavimo ovu lavinu zla u našem svetu?
Teško se može naći odgovor na sva ova pitanje, što više: čini se da je to skoro nemoguće.
Za nas, kršćane, postoje i važniji zadaci, nego samo da postavljamo pitanja i tražimo odgovore na njih. Mi moramo da se suočimo s tim problemima i da se borimo s njima. Naše zvanje je da radimo na izgradnji jednog boljeg, ljudskog društva, koji će nas dovesti bliže Bogu i našim bližnjima.
U ovim naporima oko izgradnje jednog novog sveta čini mi se da je jako važno da činimo dela milosrđa. Mislim da je to motivisalo i Papu Franju, da je oglasio Izvanredni jubilej, svetu godinu Božjeg milosrđa:
„Draga braćo i sestre, često sam razmišljao o tome kako bi Crkva mogla učiniti jasnijim svoje poslanje da bude svjedok milosrđa. To je put koji započinje duhovnim obraćenjem; i trebamo ići tim putem. Zbog toga sam odlučio navijestiti Izvanredni jubilej koji će u svojem središtu imati Božje milosrđe. Bit će to Sveta godina milosrđa.“
A u razgovoru sa redovnicima u Napulju, Papa Franjo je rekao: „Nemojmo zaboraviti tjelesna i duhovna djela milosrđa. Mnoga se krštena djeca u velikim gradovima ne znaju ni prekrižiti. Stariji to još znaju, mlađi ne. Djelo milosrđa je naučiti tu djecu da znaju kako se treba prekrižiti, napraviti znak križa. Takvo je djelo i posjetiti susjeda ili komšiju, koji leži bolestan… Među djela milosrđa spada i molitva za sebe, za bližnje, za cijeli svijet.“
Najveće djelo Božjeg milosrđa je ono, što ovih dana slavimo: Isus je svojevoljno i slobodno prihvatio smrt na križu, i to za nas, grešnike. Umro je na križu za nas, ali je treći dan uskrsnuo. Uskrsnuće je kruna božjeg milosrđa, jer smo svi mi po krštenju postali deonici njegovog uskrsnuća.
Zbog toga imaju dela milosrđa, koja mi činimo, moć i uticaj na događaje u ovom svetu. Ovo je naše „oružje“ za izgradnju jednog boljeg sveta, u stvaranju jednog društva bez nasilja.
U Godini ljubavi, koju slavi Zrenjaninska Biskupija, neka najvažniji zadatak našega života bude ljubiti bližnje delima milosrđa!
Isus je uskrsnuo! Radujmo se i kličimo, alleluia!
S ovim rečima želim svima vama blagoslovljene i srećne uskršne praznike!
Zrenjaninski biskup, dr Ladislav Nemet