Tartufi su najskuplje pečurke na svetu. Razlog tome je što se ne mogu veštački uzgajati i što uspevaju samo u divljini. Do ove namirnice se teško dolazi. Podaci pokazju da u svetu postoji nekoliko stotina različitih vrsta tartufa. Međutim, samo mali broj vrsta je jestiv. Tartufi uglanom rastu u šumama Evrope, a od nedavno se pronalaze i u Oregonu i Australiji. Srbija spada među zemlje koje mogu da se pohvale da u njoj rastu veoma kvalitetni tartufi. Kompanija Truff truff iz Novog Sada pre dve godine počela je da prerađuje ove gljive i za sada svoje proizvode uspešno plasira na domaćem, ali i na tržištu Kanade.
Tartufi rastu ispod zemlje, samo u određenim područjima i imaju karakterističan miris.
„Za traženje tartufa vam treba dobar nos, a to imaju naši kučići. Imamo pse koji nam traže tartufe. U svetu su poznate i svinje koje traže tartufe. Mi obično kažemo da se kod nas u Bačkoj i Banatu zna gde su svinje, a mi za traženje tartufa koristimo pse. Tartufi koje koristimo u proizvodnji su mahom sa Fruške gore. To je najpoznatije nalazište za tartufe u Srbiji. Ima ih još na nekim lokalitetima u Sremu i Banatu“, počinje priču Violeta Ivković iz kompanije Truff truff koju smo upoznali na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu.
“Ljudi uglavnom znaju da su tartufi skupi i to je sve”
„Mi smo mala porodična firma koja se bavi proizvodima od tartufa. Od našeg domaćeg, vojvođanskog tartufa. Za sada su reakcije ljudi na naše proizvode dobre. Ustvari potoršači se dele na one koji vole i znaju šta su to tartufi i njima se to dopada. Većina ljudi ovde još ne zna šta je tartuf, nikada ga nije probala i moramo puno da ih edukujemo. Puno moramo da pričamo. Oni su o tartufu čuli možda samo na televiziji ili su saznali iz nekog drugog medija. Znaju da je to nešto skupo i za njih nedostižno. Onda smo mi došli na ideju da spakujemo tartufe u male teglice. Da to bude mala količina tartufa, koja nije mnogo skupa i može da se pojede. Jednim udracem dve muve smo uhvatili. Em da se pojede kada se otvori, em da nije mnogo skupo i da može da se plati“, dodaje naša sagovornica.
Oni koji tartufe do sada nisu koristili imaju mnoštvo pitanja za vlasnice kompanije koja pravi proizvode od tartufa.
„Obično nas ljudi pitaju odakle nama tartufi, da li smo iz Istre… Mi objašnjavamo da su to naši vojvođanski tartufi. Pitaju nas i ko nam pronalazi tartufe u prirodi, da li svi psi mogu da traže tartufe, gde mogu da se koriste tartufi… Nama je jako drago da možemo da pričamo sa ljudima, jer kada proizvod stigne u prodavnicu onda je tu priča završena. Proizvod u prodavnici kupuju ljudi koji znaju šta je to. Oni koji ne znaju to neće kupiti“, kaže Ivković.
Gde se sve mogu naći tartufi u Srbiji?
Osim na Fruškoj gori tartufi se u Srbiji mogu naći oko reka Jasenice, Karaš, Lug, Bosut. Takođe, ima ih u okolini Obedske bare i Deliblatske peščare, kao i na Kosmaju, Oplencu, Rudniku i Svrljiškim planinama.
„Tartufi iz naše zemlje su vrlo cenjeni na zapadnom tržištu. Oni se uglavnom izvoze kao sveža roba. Ideja da prerađujemo tartufe je došla iz čuvene priče nemojte da izvozite žito, probajte da izvezete Bonžitu. I tako smo i mi krenule. Prvo smo se nekoliko godina bavile tartufima, a onda smo došle na ideju da plasiramo gotove proizvode. Ovo radimo od novembra 2017. Uspeli smo da se pozicioniramo na tržištu u prodavnicama u kojima smo želele da budemo. Izvozimo naše proizvode u Kanadu, a u planu je proširenje izvoza i na druge zemlje. U Srbiji nas ima u nekih 15-ak prodavnica u Beogradu i Novom Sadu tj. tamo gde to tržište traži“, objašnjava naša sagovornica.
Kombinacija tartufa i maslinovog ulja, paprike, leblebije, kruške, pomorandže, susama…
U ponudi ove porodične kompanije je 10-ak proizvoda od tartufa.
„Imamo proizvode koje imaju i drugi proizvođači. Reč je o seckanom tartufu u maslinovom ulju, maslinovo ulje sa prirodnom aromom tartufa i sos od tartufa. Ostali proizvodi, a mi ih imamo ukupno 10, su inovacije iz naše kuhinje. Tu su blago pikantna marinada sa tartufima, gde smo stavili domaće začine – ljutu papriku i tartufe u maslinovo ulje i napravili jednu kombinaciju koja se svima koji su je probali dopada. Liči im na nešto što su već jeli. Imamo i dva slatka namaza od voća sa tartufima. I to od kruške i pomorandže. Tu ubacujem tartufe i uvek sugerišemo da se to jede na slanoj hrani. Mi ovde u Vojvodini imamo tradiciju jedenja slatkog i slanog u isto vreme. Ovi proizvodi se koriste na siru, mesu… Traže slanu podlogu“, kaže Ivković.
„Imamo i namaz sa tartufima sa leblebijom, koja je, takođe, iz Vojvodine i namaz sa susamom. Kapaciteti još nisu u potpunosti iskorišćeni, jer još nemamo toliko tržište. Tačnije nismo se toliko raširili. Možemo da proizvedemo onoliko koliko tržište bude tražilo. Trenutno proizvodimo oko 5.000 teglica mesečno“, dodaje naša sagovornica.
Tartuf se koristi kao dodatak jelu
Veoma je važno znati kako se tartufi koriste, da se svojstva koja ova gljva ima ne bi izgubila.
„Tartuf se jede kao dodatak jelu. Koristi se na poslednjoj etapi spremanja jela. Da li ćete tartufom jelo posoliti ili ćete ga staviti na tanjirić kao dodatak. Njegovo spremanje ne traži termičku obradu. Termičkom obradom se zapravo upropaštava miris tartufa, pa se zato on dodaje na kraju. Zaista malo se stavlja. Jedna kašičica naše ljute marinade je dovoljna za jedan tanjir. Jedna mala teglica koja sadrži 60 grama proizvoda je dovoljna za nekih 10-15 ručkova“, zaključuje na kraju razgovora Violeta Ivković.
Tartufi mogu biti dobar izvor zarade. Naravno, za one koji znaju da ih traže i prodaju. Cena tartufa se u svetu kreće od 2.000 do 8.000 evra po kilogramu.