Podatak da četvrtina stanovnika Srbije živi na granici siromaštva, još jednom je otvorio pitanje kako se teški životni uslovi održavaju na pojedinca i porodicu.
Sociolozi kažu da siromaštvo i rizik od bede utiče na sve aspekte života, jer se ti ljudi osećaju poniženo i neupotrebljivo u društvu.
Na granici siromaštva je 26 odsto građana odnosno svaki četvrti u Srbiji, a stopa rizika iznosi 43,2 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. U najtežoj situaciji su mladi do 18 godina gde je rizik od siromaštva 29, 6 odsto, a u nešto boljem položaju su stariji od 65 godina 20,7 odsto. Porodice od dvoje odraslih i troje ili više dece – 35, 2 odsto.
Dok mašta o boljoj budućnosti u podstanarskom stanu Jelena Matić živi sa bebom i suprugom od čije plate od oko 40 hiljada ne uspevaju da pokriju sve troškove, Naknada za porodlje od oko 19 hiljada kasni mesecima.
„Iskreno, ako se ovako nastavi ne znam kako će da bude, stvarno ne znam.. Mislim, ja bih volela još dece i da ne stanemo na njemu, ali ako se ovako nastavi ne znam da li ću da se upustim u još jedno dete ili troje“, objašnjava Jelena.
Materijalne stvari kojih se odričemo, međutim nisu jedina posledica koje siromaštvo sa sobom nosi. Sociolog Vladimir Vuletić upozorava da se siromašni ljudi, s jedne strane, osećaju isključeno, dok ih, s druge strane, osećaj sopstvene niže vrednosti čini potpuno neupotrebljivim u društvu.
Stručnjaci navode da ljudi koji su isključeni iz društva različito reaguju, neki se povlače u sebe dok se kod drugih javlja i agresija koja može da dovede do tragičnog ishoda.
Izvor: N1/Maja Dragić