Grad Zrenjanin pokreće ponovni postupak eksproprijacije zemljišta i objekta Sandićeve kuće, nakon što je Poreska uprava nedavno donela procenu o njihovoj vrednosti.
Na iznos od 4.920.000 dinara umnogome je uticala i veličina placa kao i činjenica da se nalazi u blizini šireg centra grada. Grad je ovaj iznos uneo u budžet za 2016. godinu, sa namerom da se pitanje Sandićeve kuće konačno reši.
– Nadamo se da će se sadašnji vlasnik za taj iznos odreći zemljišta i kuće koja je nama jako važna. U ovom trenutku taj objekat je u izuzetno lošem stanju jer se o njemu niko nije brinuo dugi niz godina. Jednom je pokušano da se kuća spolja zaštiti najlonima, a sad već imamo problem i bilo kakvog pokrivanja. Veliko je pitanje šta će se dešavati ako i kada bismo krenuli bilo šta da radimo. Očekujemo da u naredne dve-tri nedelje dobijemo jasan stav vlasnika o otkupu, a ako sve bude išlo kako treba, sledeći korak bilo bi traženje saglasnosti Skupštine grada da se uradi otkup. To znači da bismo vrlo brzo mogli da imamo i javnu raspravu o tome šta je najbolje u ovom trenutku uraditi – koliko i šta dobijamo rekonstrukcijom, a šta izgradnjom replike kuće. Ukoliko bi se radila sanacija postojećeg objekta, morali bismo da sagledamo da li će on biti samo za posete bez ulaska unutra, ili bismo se usudili da radimo i unutrašnjost. U svakom slučaju – kuća mora biti apsolutno bezbedna za sve koji je budu obilazili, rekao je portalu I love Zrenjanin zamenik gradonačelnika Saša Santovac.
Ideja je da ova kuća nakon sanacije bude obavezno mesto obilaska učenika na ekskurzijama, ali i turista. Sandićeva kuća je podignuta 1790 godine. Predstavlja jedan od retkih sačuvanih primera koji ukazuju na način građenja stambenih prostorija krajem XVIII veka i predstavlja tipičnu panonsku kuću iz vremena kada ona još ne dobija trem kao opšte obeležje.
U njoj je živeo Aleksandar Sandić (1836-1908), književnik i pisar Vuka Karadžića. Studirao je pravo i slovensku filologiju u Beču. Bio je profesor gimnazije u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu i učestvovao u radu Matice srpske i novosadskog Srpskog narodnog pozorišta. Preveo je desetak pozorišnih komada, proučavao staru srpsku književnost i bavio se publicistikom.