I love Zrenjanin portal
  • Vesti
  • Video
  • Sport
  • Kultura
  • Posao
  • Marketing
  • Poljoprivreda
  • Noćni život
  • Najave
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Vesti
  • Video
  • Sport
  • Kultura
  • Posao
  • Marketing
  • Poljoprivreda
  • Noćni život
  • Najave
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
I love Zrenjanin portal
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Vesti
  • Video
  • Sport
  • Kultura
  • Posao
  • Marketing
  • Poljoprivreda
  • Noćni život
  • Najave
Big
Početna Poslednje vesti Zrenjanin

Počela je proslava Pashe, praznika proleća

22.04.2019.
Kategorija: Poslednje vesti Zrenjanin
Vreme čitanja: 3 min.
Ultra Caffe

Proleće je vreme izuzeno važnog jevrejskog praznika Pashe, ili Pesaha o kome ne znamo mnogo, iako među našim sugrađanima ima Jevreja koji proslavljaju svoj praznik. O Pesahu i obeležjima ovog praznika pričala nam je Biljana Dimkić Krčmar.

Praznik Pesah se slavi u spomen spasenja Jevreja iz misirskog ropstva (izlasku iz Egipta). U početku se slavio sedam dana, ali je, zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara, usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana (ove godine to je u periodu 20 – 27. aprila), pri čemu su prva i poslednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici. Međutim, u Izraelu a i među reformističkim Jevrejima van Izraela, Pesah se i danas slavi sedam dana.

Pesah je jedan od tri hodočasna praznika (uz Šavuot i Sukot) na koje su Jevreji u doba postojanja Hrama išli u Jerusalim i prinosili žrtve. Pesah se još naziva i Hag aaviv (praznik proleća) jer uvek pada u proleće, i Hag amacot (praznik beskvasnog hleba), jer se za praznik jede samo hleb bez kvasca.

pasa

PerSu marketi

SEDER PESAH I HAGADA

Seder je poseban verski obred koji se u jevrejskim kućama održava prve dve večeri Pesaha (U Izraelu samo prve večeri). Seder je hebrejska reč i znači red, a Seder Pesah je praznična obredna večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji, odvijaju po strogo utvrđenom redu.

Za vreme Sedera čita se „Hagada šel Pesah“ i piju četiri čaše vina. Na velikom tanjiru, koji je sastavni deo obreda, pripremljena su posebna jela koja simbolično podsećaju na Robovanje Izraelaca u Misiru i na njihovo spasenje.

Čitanje Hagade je osnovni deo Sedera. Hagada opisuje događaje koji se odnose na praznik, iznosi istoriju dolaska izraelskih plemena u Egipat i njihovo oslobođenje iz ropstva, objašnjava upotrebu pashalne žrtve u vreme Drugog hrama, upotrebu beskvasnog hleba (maca) i gorkih trava. Ona sadrži odlomke iz Biblije i Midraša, stare legende i anegdote, retke i zanimljive diskusije, molitve i pesme zahvalnice.

Redosled obreda i čitanje Hagade vrše se na osnovu tačno utvrđenih propisa koji su zabeleženi u svakoj Hagadi. Istaknuto mesto u Hagadi ima broj četiri: Četiri pitanja, četiri različita tipa sinova, četiri čaše vina, četiri vrste hrane, itd. Broju četiri se pripisuje mistično značenje, a Jevreji kao i neki drugi istočni narodi ga smatraju svetim.

Hagada, kao knjiga, ima dugu istoriju, staru 2000 godina. Poslednji deo sadrži stare narodne pesme nastale pre 500 godina, a neki delovi su se čitali još u vreme Drugog hrama. Arba kušjot (četiri pitanja) spadaju u najstarije delove Hagade. Hagada je dugo vremena bila sastavni deo molitvenika, a tek u srednjem veku postala je zasebna knjiga. Ona je odigrala značajnu ulogu u razvoju jevrejske umetnosti. Ilustracije i crteži za Hagadu pravljeni su u vreme kada takva vrsta umetnosti nije bila uobičajena kod Jevreja.

Praznik prati i posebna praznična trpeza na kojoj svaka namirnica ima svoje simboličko značenje.

Maca (beskvasni hleb)
Maca je vrsta hleba koji se jede za vreme praznika Pesaha. Naziva se i hleb nevoljnika- lehem oni. Testo za macu se mesi nabrzinu, bez kvasca i bilo kakvih drugih dodataka, kako bi se sprečio proces fermentacije. Obavezno se jede prvog dana praznika, ostalih dana zabranjeno je jesti hamec (bilo šta kvasno), ali nije obavezno jesti macu. Maca simboliše žurbu kojom su Izraelci morali napustiti Egipat, ima i drugi značaj- podseća na siromaštvo i stradanje Jevreja.

Kearat seder (tanjir za seder)
Keara je naziv za veliki tanjir na kojem je pripremljeno sve što je potrebno za Seder. Prema propisima, na tanjir se stavlja:

Šaloš macot (tri beskvasna hleba) koji simbolično treba da predstavljaju Koena, Levija i Jizraela

Dva jela: zeroa (krilo od kokoške) i beca (jaje)

Maror: gorke trave, kao sećanje na gorak život u ropstvu

Haroset: (mešavina oraha, voća, začina i vina) da zasladi gorke trave. Ova mešavina simbolično predstavlja blato od kojeg su Jevreji pravili cigle za građevine

Karpas: (celer i peršun)

Hazeret: ren kao začin mesu ili ribi i sirće ili slana voda u koju se umaču trave. Simboliše suze.

Tagovi jevrejski praznikpasah praznikVesti Zrenjanin
PodeljenoTweetPošalji

Slične Vesti

petrovdanska jabuka
Poslednje vesti Zrenjanin

Danas je veliki praznik – Petrovdan

12.07.2025.
560
ivanjdanski vencici
Poslednje vesti Zrenjanin

Danas je Ivanjdan – treba da odjekuje devojački smeh (VIDEO)

07.07.2024.
699
Naredna vest
Veterina Dimic 7

Veterina Dimić proslavlja vredan jubilej - 20 godina rada

kuca servo mihalja2

Kuća Servo Mihalja se briše iz Registra kulturnih dobara

maksimovic gradnja
Univer
Kamel
BMT lux
Mlekoprodukt
rentacar
Alenik
New age
SK mobile
I love Zrenjanin portal

© 2022 Sva prava zadržava - Portal I Love Zrenjanin

Navigacija

  • Mapa sajta
  • Redakcija
  • Uslovi korišćenja
  • Kontakt
  • Taksi prevoz Zrenjanin
  • Red Vožnje Zrenjanin autobusa
  • Važni Telefoni
  • Poznati Zrenjaninci
  • Naslovi.net

Pratite nas na mrežama

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Vesti
  • Video
  • Sport
  • Kultura
  • Posao
  • Marketing
  • Poljoprivreda
  • Noćni život
  • Najave

© 2022 Sva prava zadržava - Portal I Love Zrenjanin