Manifestacija Gradske narodne biblioteke “Žarko Zrenjanin”, “Pesnička štafeta” jedna je od najstarijih manifestacija namenjenih deci i mladima u našoj zemlji. Кroz manifestaciju, istovremeno se insistira na promovisanju učešća i stvaralaštva dece kao i na podsticanju stvaralaštva namenjenog deci i mladima kroz angažovanje afirmisanih stvaralaca.
Pored toga, jedinstvena je po svom načinu realizacije: bibliotekari u misiji predstavljanja i očuvanja kvalitetnih kulturnih sadržaja izlaze van same ustanove kulture (koncept “Biblioteka bez zidova”) i sa gostujućim pesnikom odlaze do svakog od učesnika u manifestaciji u 60 škola iz 3 okruga Banata i Bačke. Tako je već 49 godina.
Centralna figura manifestacije jeste gostujući književnik koji se deset dana sreće i druži sa mladima, predstavlja svoju knjigu koju Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin” objavljuje tim povodom, a učesnici, deca i mladi, gostujućem stvaraocu prezentuju svoje talente i veštine.
Manifestacija ima takmičarski deo u kojem učenici čitaju svoje stihove, među kojima se biraju najuspešniji u svakoj školi koji ulaze u konkurenciju za nagrade u završnom delu programa. Takođe, u školama se organizuju programi dočeka pesnika gde učenici imaju priliku da predstave svoja umeća i talente kroz dramski, likovni, muzički, folklorni izraz, ples…
Najeminentniji stvaraoci od 1975. godine do danas bili su gostujući pesnici manifestacije: Desanka Maksimović, Ljubivoje Ršumović, Dobrica Erić, Vesna Aleksić, Mošo Odalović, Raša Popov, Duško Trifunović, Dragan Lukić, Pero Zubac, Igor Кolarov, Dejan Aleksić, Branko Stevanović i mnogi drugi. Ukoliko se ima u vidu da svake godine manifestacija okupi oko 10.000 učesnika, dece, prosvetnih radnika, bibliotekara, roditelja, zaposlenih u kulturi, možemo, kroz 49 godina postojanja manifestacije govoriti o generacijama koje su dale svoj trajni doprinos razvoju manifestacije, ali i kulture uopšte i od nje načinili jedinstveno kulturno nasleđe.
Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin” u okviru manifestacije objavljuje svake godine i jedno delo dečje književnosti čiji je autor gost manifestacije, te na taj način doprinosi razvoju stvaralaštva za decu, a prilagođavanjem objavljenih dela i osobama sa oštećenim vidom, doprinosi i potrebi da kulturni sadržaji budu dostupni svima.
Zašto je „Pesnička štafeta“ manifestacija koja je važna i zavređuje podršku?
U godinama u kojima svedočimo činjenici da su kvalitetni programi namenjeni mladima malobrojni, Pesnčika štafeta 49 godina kontinuirano postoji i razvija se u duhu generacija koje u njoj učestvuju.
• U mnogim sredinama u koje manifestacija stiže, u tri okruga Banata i Bačke, ona je ujedno jedini kulturni događaj u toku godine, takođe i jedina mogućnost da učenici u neposrednoj komunikaciji upoznaju autore za decu i mlade. Кulturna ponuda u mnogim mestima koje Štafeta obilazi ne postoji, kulturni centri su zatvoreni, a kapaciteti škola da organizuju kulturne sadržaje nedovoljni.
• Ujedno, manifestacija je jedinstvena – i po načinu realizacije, i po broju učesnika i po osnovnoj ideji: deca i mladi na svom maternjem jeziku imaju mogućnost da predstave svoje potencijale, a afirmisani stvaralac potom da njima predstavi svoje stvaralaštvo.
• U eri „krize čitanja“ o kojoj često govorimo u vezi sa mladima, kroz Pesničku štafetu zrenjaninska biblioteka promoviše čitanje i pisanje, razvoj kritičnog mišljenja i uvažavanje različitosti.
• Кroz jednu manifestaciju umrežavaju se svi oni koji rade sa mladima: bibliotekari, prosvetni radnici, roditelji, predstavnici lokalnih samoprava, književnice i književnici, kulturni delatnici.
• Svake godine, uoči manifestacije, biblioteka kao izdavač objavi jednu knjigu gostujućeg stvaraoca. Tako, do sada, edicija „Кnjiževnost za decu i omladinu“ broji 45 knjiga koje jesu doprinos i književnosti za decu i kulturi uopšte.
Jasminka Petrović
Jasminka Petrović je rođena 1960. u Beogradu. Studirala je španski jezik i književnost. Uređivala je dečju emisiju na Radio Pingvinu, časopis „National Geographic Junior“, pisala za mnoge dečje časopise i učestvovala u programima koji podstiču dečju maštu i stvaralaštvo.
Srpsko stvaralaštvo za decu obeležila je svojim delima, ali i zalaganjem za poboljšanje položaja deteta i razvoj dečje kulture. Nekoliko njenih knjiga prevedeno je na više od trideset jezika a neke od njih su dramatizovane u pozorištima za decu u zemlji i inostranstvu.
Кnjige Jasminke Petrović dva puta su se našle među 200 najboljih dečjih knjiga na svetu u izboru časopisa „White Raven“ Međunarodne omladinske biblioteke (Internationale Jugendbibliothek) u Minhenu: godine 2016. roman „Leto kada sam naučila da letim“ i 2017. kratki roman za početno čitanje „Hoću kući“.
Napisala je više od 30 knjiga, od kojih su najpoznatije: romani „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“, „35 kalorija bez šećera“ i „Leto kada sam naučila da letim“; priče: „Giga pravi more“, „Kaži teti Dobar dan“, „Mame“, „O dugmetu i sreći“, „Riba ribi grize rep“, „Od čitanja se raste“, zbirka dramskih igara „Da li ste vi žaba?“; priručnici „Seks za početnike“, „Škola“, „Bonton“, „Dugina dolina – Velika šahovska avantura“, „Kako postati i ostati glup“, „Porodica“. Pisala je scenario za tri sezone dečje TV emisije „Kukuriku šou“, i scenario za dramu „Miljakovac, tj. Novi Zeland“. Jedan je od organizatora književnog festivala za decu „Krokodokodil“.
Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“ objavila je do sada četiri knjige Jasminke Petrović:
„Bezobrazne note i nevaljale ajkule“, „Biblioteka te čeka“, „Na krilima knjige“ i „Priča o pesmi“. Od brojnih nagrada koje je Jasminka Petrović dobila najznačajnije su: „Srebrno Gašino pero” za najduhovitiju dečju knjigu, Festival humora u Lazarevcu („Kaži teti dobar dan“, 2004. i „Leto kada sam naučila da letim“, 2016), „Neven” („Kako postati i ostati glup“, 2005 i „Leto kada sam naučila da letim“, 2016), regionalna nagrada „Mali princ” („Ovo je najstrašniji dan u mom životu“, 2007) i italijanska nagrada „In viaggio nelle parole“ SOGNI za priču Il sogno del giardiniere (2011). Tri puta je osvajala nagrade Zmajevih dečjih igara – dva puta „Rade Obrenović”, za roman „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“ (2006) i za doprinos stvaralaštvu za decu (2010), i „Plavi čuperak“ za roman „Leto kada sam naučila da letim“ (2016). Najbrojniji dečji žiri na svetu četiri puta je dodelio Jasminki Petrović nagradu Dositejevo pero („Ovo je najstrašniji dan u mom životu“, 2007; „35 kalorija bez šećera“, 2009; „Od čitanja se raste“, 2013; „Leto kada sam naučila da letim“, 2016.) Na Međunarodnom festivalu humora za decu u Lazarevcu 2016, predstava pozorišta Dadov po romanu „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“ osvojila je pet nagrada, uključujući i nagradu za najbolju knjigu po kojoj je urađena dramatizacija.