Izložba radova „Seoski predeo“ Dragoslava Stojanovića Sipa biće otvorena u Salonu Savremene galerije Zrenjanin 28. juna u 19 časova.
U pitanju su radovi iz zbirke Savremene galerije Zrenjanin. Autor i kustos izložbe Slavica Popov.
Primenjeni i likovni umetnik Dragoslav Stojanović Sip (1920-1976) je Vojvodini, svom zavičaju, ostao privržen kako motivima koje je crpeo iz vojvođanskog predela, tako i učešćem u likovnom životu vojvođanskih kolonija. U periodu od 1956. do 1973. u Umetničkoj koloniji Ečka boravio je 16 puta i za kolekciju Savremene galerije Zrenjanin ostavio 14 radova. U Zrenjaninu je 1967. uradio i vitraže u svečanoj sali Zgrade društveno-političkih organizacija (zgrada Komiteta, Bioskop Cinema) i zalagao se za bolju saradnju razvijene zrenjaninske industrije i umetnosti. Takođe je omogućio jednoj muzejskoj ustanovi da stvori svoj jasan i prepoznatljiv vizuelni identitet kreirajući logo za Savremenu galeriju Zrenjanin. U njegovim radovima se primećuje kolebanje između čiste geometrijske apstrakcije i stilizovane figure dok ih sve povezuje potreba za uspostavljanjem ritma. U tematskom smislu njegovi radovi neguju, bez obzira na medij, sa jedne strane oblike čiste geometrije sa čisto bojenim površinama, a sa druge strane sećanje na predmetni svet odnosno predele Vojvodine i fasade seoskih kuća.
Izložba 13 radova Dragoslava Stojanovića Sipa bila je otvorena u Salonu Savremene galerije Zrenjanin maja 2015. godine ali je tada zbog vanrednih okolnosti nakon nedelju dana bila zatvorena. Sada će publika ponovo imati priliku da vidi njegove radove kao i sliku SEOSKI PREDEO nastalu 1956.godine na Prvoj koloniji u Ečki koja se prilikom realizacije izložbe 2015. godine vodila kao nestala a koja je vraćena 2019. godine Savremenoj galeriji Zrenjanin.
DRAGOSLAV STOJANOVIĆ SIP, BIOGRAFIJA
Dragoslav Stojanović Sip je rođen 1920. godine u Petrovaradinu, a ranu mladost proveo je u Subotici i Novom Sadu gde je prve kontakte sa slikarstvom stekao preko Petra Dobrovića, Ivana Tabakovića i Milana Konjovića. Pre nego što je upisao Akademiju u Beogradu (1940) pohađao je pripremnu nastavu u ateljeima Stevana Bodnarova i Mladena Josića, a na Akademiji profesori su mu bili Toma Rosandić, Mihailo Petrov, Jovan Bijelić i Milo Milunović. Diplomirao je 1947. godine na odseku za slikarstvo kod profesora Mila Milunovića, a potom dve godine pohađao specijalni tečaj grafike kod profesora Mihaila Petrova. Bio je profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu. Jedan je od osnivača Grafičkog kolektiva u Beogradu (1949). Bio je urednik časopisa Lik (1950) i predsednik ULUPUDS-a gde je organizovao manifestaciju Zlatno pero (1958). Za života je imao 12 samostalnih izložbi u periodu od 1951. do 1974. godine, a izlagao je na brojnim izložbama ULUS-a , Oktobarskog salona, Trijenala jugoslovenske umetnosti, vojvođanskih kolonija (Ečka, Bačka Topola, Bečej, Senta). Dobitnik je nagrade Forum 1968. godine i Oktobarske nagrade grada Beograda 1971. godine.