U Srbiji se godišnje u proseku dijagnostikuje oko 36.000 novih slučajeva malignih bolesti dok od raka umre više od 20.000 ljudi. Muškarci u našoj sredini najviše obolevaju od raka pluća, debelog creva i prostate, a kod žena maligni proces je najčešće lokalizovan na dojci, debelom crevu, plućima i grliću materice.
Povodom obeležavanja meseca borbe protiv raka, na konferenciji za medije održanoj u opštoj bolnici „Đorđe Joanović” lekari Onkološkog odeljenja govorili su o ovoj bolesti, njenom lečenju i preventivi.
Srbija se svrstava u grupu zemalja sa visokim rizikom od umiranja od malignih bolesti i nalazi se na drugom mestu u Evropi, odmah iza Mađarske. Tačan uzrok nastanka raka se ne zna, ali ako se bolesnik javi u ranoj fazi on je izlečiv. Pacijenti mogu da dobiju odgovarajuću terapiju i da posle žive dugo i kvalitetno.
– Od od februara 2017. do februara 2018. je otvoreno 463 novih istorija malignih bolesti, a od marta 2018. do marta 2019. godine je otvoreno 559, što jasno ukazuje da se broj povećao. Najzastupljenije vrste raka kod nas su bile rak debelog creva, rak dojke, rak prostate… Faktori rizika koji doprinose razvoju raka mogu biti genetski i na njih ne možemo uticati, ali možemo na faktore spoljašnje sredine i naš način života. Svaka osoba sama može da ostavi pušenje, ne konzumira alkohol u velikim količinama, pokuša da se hrani pravilno, reguliše telesnu težinu, sprovodi fizičku aktivnost najmanje 30 minuta dnevno – izjavila je dr Ljiljana Lazarević.
Prevencija malignih bolesti predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti. Ukoliko do bolesti ipak dođe, njen ishod je moguće poboljšati ranim otkrivanjem, adekvatnim lečenjem i rehabilitacijom, uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje.
– Onkologija je disciplina koja se veoma brzo širi i u kojoj se možda najviše istražuju novi lekovi. Postoji mnogo novih lekova koji su savremeniji, lakše se podnose i bolje leče bolest od hemioterapije, ali da bi se pacijent mogao lečiti neophodno je podići svest kod pacijenata da se ranije javljaju kako bi ustanovili bolest u ranoj fazi – istakla je dr Marija Bačikin.
Ukoliko se iz redovnih skriniga izdvoji pacijentkinja koja ima malignu bolest, ona će biti odmah upućena na lečenje i njene šanse za izlečenje su mnogo veće. Danas čak i pacijenti sa metastatskom bolešću žive mogo duže nego pre.
– Hemioterapija nije bauk, ali pacijenti se plaše onoga što im je nepoznato. Ona je sada savremenija, personalizovana je za svakog pacijenta, mnogi lekovi sada smanjuju mučninu, a jedino što se ne može sprečiti, a ženama je to jako bitno, je opadanje kose. Kada je u pitanju hemioterapija, svi protokoli su oformljeni na osnovu studija, istraživanja. To je nešto što je dokazano i priznato u svetu – rekla je načelnica Onkološkog odeljenja dr Ivana Ujfeljan Ristić.
Alternativni načini lečenja nisu naučno dokazani, na pacijentu je odluka
– Kada su u pitanju alternativne vrste lečenja, ministarstvo i profesori su dali svoje referentno mišljenje, a ono glasi da one ne leče rak. Mi lečimo lekovima koji su provereni, čije je dejstvo dokazano i ispitano u naučnim studijama. Što se tiče alternativnih načina lečenja, oni još nisu dokazani, nisu rađene naučne studije. Nas brine to da mi ne znamo šta pacijenti uzimaju kada nam saopšte da su se odlučili za neki alternativni lek. Ako istovremeno primaju i hemioterapiju, a desi se neka nuspojava, ne znamo od čega je – kazala je dr Ljiljana Lazarević.