I love Zrenjanin

  • Ultra Caffe
Kultura

Sve o predstavama na predstojećem 68. Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine

ZrBizNet

Pod sloganom Glumci su se vratili, publiko“, Narodno pozorište Toša Jovanović“ Zrenjanin biće domaćin 68. Festivala profesionalnih pozorišta Vojvodine.

Publika će u periodu od 23. do 29. aprila na sceni zrenjaninskog pozorišta moći da pogleda dečije, lutkarske i dramske predstave gostujućih pozorišta iz Novog Sada, Subotice, Kikinde, Sombora, Bačkog Petrovca i Zrenjanina.

SRPSKO NARODNO POZORIŠTE, NOVI SAD

Inspirisano pripovetkama Ive Andrića:

Fordomanija

ANIKA I NJENA VREMENA“

– koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta i BEO ART-a

rediteljka: Ana Đorđević
scenograf: Boris Maksimović
kostimografkinja: Marina Sremac
kompozitor: Dragan Maksimović
scenski govor: Dijana Marojević

asistentkinja kostimografkinje: Snežana Horvat
asistentkinja scenografa: Nada Danilovac

igraju:
Milica Trifunović…………………………………..Anika
Nenad Pećinar…………………………………..Melentije
Biljana Keskenović…………………………………Anđa
Dušan Matejić/Dušan Vukašinović…………..Jakša
Milovan Filipović……………………………………Lale
Jovana Mišković………………………………….Saveta
Milica Grujičić……………………………………..Jelica

inspicijent: Vladimir Savin
suflerka: Nataša Barbir

Projekat Ane Đorđević i Srpskog narodnog pozorišta još jedan je demanti Andrićeve tvrdnje da njegova proza nije scenična. Đorđevićeva skraćuje Andrićevu pripovedačku nit i time ubrzava radnju i daje joj neophodni dramski naboj. Time je omogućila glumcima da scenski uzbudljivo donesu Andrićeve likove iz jednog, samo naoko, prošlog i prevaziđenog doba i društvenog miljea, te Anika i njena vremena u ovom tumačenju i te kako postaju i naša vremena.

NARODNO POZORIŠTE, SOMBOR

Moris Meterlink:

PLAVA PTICA“

– koproducenti predstave su Festival ekološkog pozorišta za decu i mlade (Bačka Palanka) i Centar za razvoj cirkuskih umetnosti „Ludifiko“ (Novi Sad)

režija: Sonja Petrović

kostimografija: Jasmina Radujko
scenografija: Erika Vujić
muzika: Milan Delibašić
adaptacija: Tijana Grumić i Sonja Petrović
dramaturg: Tijana Grumić
scenski pokret: Mira Dobrković Beba
asistent režije: Tijana Markovinović

lektor: dr Dejan Sredojević

igraju:

Miloš Lazić………………………………..Tiltil

Katarina Bradonjić……………………..Mitil

Bojana Milanović……………..noć/svetlost

Tijana Marković………………………mačka

Nemanja Bakić…………………………….pas

Vanja Nenadić…………………………..vatra

Sonja Isailović…………………………..voda

Đorđe Živadinović………………………med

Grigorije Jakišić……………………….mleko

David Tasić Daf……………………….vreme

inspicijent i sufler: Zoran Vučković

Meterlinkova plava ptica simbol je onog detinjeg u svima nama, onog za čim neprekidno treba da tragamo. U takvu vrstu potrage vode nas Tiltil i Mitil, brat i sestra. Rediteljka Sonja Petrović uspešno je uhvatila simbolističku nit koju nosi Meterlinkova drama, gradeći na tom fonu likove sa kojima se Tiltil i Mitil suočavaju u svojoj avanturi.

Narodno pozorište, Sombor

Milivoje Mlađenović:

MAESTRO“

režija: Milan Nešković

kostimografija: Biljana Grgur
scenografija: Vesna Popović
adaptacija: Milan Nešković i Sara Radojković
dramaturg: Sara Radojković
asistent scenografa: Tamara Branković

igraju:

Saša Torlaković……………………………………………………Konjović

Ivana V. Jovanović………………………………………………….glumac

Biljana Keskenović…………………………………………………….Ema

Marko Marković…………………………………..poštar Maksimilijan

Srđan Aleksić…………………………………………….najbolji prijatelj

Bogomir Đorđević/Mihajlo Nestorović……………Ćira Falcione

Vanja Nenadić…………………………………………………….kritičarka

Grigorije Jakišić/Aleksandar Vučković……………………..bumbar

inspicijent: Zoran Vučković
sufler: Ninoslav Vranić

Iako kažu da su umetnici ne baš najzahvalniji dramski likovi, Mlađenović i Nešković, svako u svom domenu, uspevaju da nam scenski uzbudljivo donesu lik našeg velikog slikara Milana Konjovića. Iako je predstava zasnovana na biografskim činjenicama, autori pre svega insistiraju na društvenim i istorijskim okolnostima u kojima se Konjović kreće, kao i na njegovom odnosu sa sredinom koja mu nije uvek bila naklonjena. Uz dobru igru čitavog ansambla, predstavu odlikuje i vizuelno bogatstvo.

NARODNO POZORIŠTE TOŠA JOVANOVIĆ“, ZRENJANIN

Stevan Pešić:

VESELA KUĆA“

režija: Irena Tot

kostimi, kreacija lutaka i scenografija: Blagovesta Vasileva

muzika: Marko Pejčić

igraju:

Tatjana Barać…………………………………………gospođica Julka

Nataša Milišić……………………………………………..njena majka

Andrija Poša……………………………………………………njen otac

Danilo Mihnjević……………….gospodin pukovnik Mića Bojić

Kristian Kardoš……………………………………………………mačak

Snežana Popov…………………………………………………..kokoška

Olgica Trbojević Kostić………………………………….jedna ptica

Miroslav Maćoš………………………………………………………konj

inspicijentkinja i suflerka: Aleksandra Šalamon

Irena Tot svojim iščitavanjem Pešićeve Vesele kuće u nju unosi duh našeg vremena. Ta kuća i dalje ostaje začudna, pričajući nam priču o odrastanju, to jest o želji da se pre vremena uđe u svet odraslih, ali i o mačku, kradljivcu brkova koji zajedno sa glavnom junakinjom prolaze svoj put. Irena Tot u predstavi štedro koristi ono što je karakteristika lutkarskog ansambla zrenjaninskog pozorišta – umeće animacije. Za ovu predstavu se u čitavoj konkurenciji može reći da je jedina čisto lutkarska.

NOVOSADSKO POZORIŠTE/ÚJVIDÉKI SZÍNHÁZ

po motivima proze Petera Esterhazija:

MALA MAĐARSKA PORNOGRAFIJA“

režija: Nikita Milivojević, k.g.

adaptacija: Nikita Milivojević, k.g.
koreografija: Amalia Benet, k.g.
scenografija, kostimi i izbor muzike Nikita Milivojević i Amalia Benet, k.g.

igraju:

Zoltan Širmer………………………………..narator
Aron Balaž, k. g…………………………………otac

udbaši, činovnici, novinari, navijači, a zatim:
Emina Elor………………………………………..žena
Daniel Husta…………………….Stotinar Polaček
Arpad Mesaroš………………natporučnik Varga
Agota Ferenc…………………………………..majka
Robert Ožvar, s.a………………..kapetan Farkaš

Lična tragedija mađarskog pisca Petera Esterhazija bila je povod Nikiti Milivojeviću da na scenu donese uzbudljivu, pa i potresnu priču o tome kako ljude melje žrvanj totalitarnih režima. Dominantno narativnu crtu predloška, on, zajedno sa ansamblom Novosadskog pozorišta, nadograđuje efektnim scenskim i glumačkim rešenjima. Još jedna u nizu uspelih predstava ovog pozorišta koje otvaraju suštinska egzistencijalna i društvena pitanja.

NARODNO POZORIŠTE, KIKINDA

Miroslav Momčilović:

SMRT ČOVEKA NA BALKANU“

režija: Miroslav Momčilović

kostimografija i scenografija: Irena Marjanov

dramaturgija: Bojana Marić

igraju:

Mihailo Laptošević………………………………….Aca

Miljan Davidović………………………………….Vesko

Mina Stojković……………………………………. Nada

Marina Vodeničar………………………………….Vera

Nikola Joksimović………………………………grobar

Slavoljub Matić………………..agent za nekretnine

Gordana Rauški…………………………………..klijent

Miljana Marić………………………………….doktorka

Marija Ostojić…………………….medicinska sestra

Branislav Knežević………………………….policajac

Tanja Markov………………………………….policajka

Branislav Čubrilo……………………………forenzičar

Jožef Pocik………………………………………..momak

inspicijentkinja i suflerka: Dubravka Knežević

Kikindsko pozorište, zajedno sa rediteljem Miroslavom Momčilovićem, opredelilo se da primeni postupak, ne više tako redak na našim scenama, korišćenja filma kao predloška za predstavu. Zbilja, sam film se nametao za pozorišnu inscenaciju svojom kamernošću i gotovo teatarskom postavkom. Uspeh filma i odlične glumačke kreacije u njemu, ispostavilo se, bili su teret koji je ansambl kikindskog pozorišta uspešno prebrodio. Pohvale pripadaju i reditelju koji je uspeo da izađe iz senke sopstvenog filma i da svojoj priči da neophodnu pozorišnu dimenziju.

DEČJE POZORIŠTE SUBOTICA/SZABADKAI GYERMEKSZÍNHÁZ/DJEČJE KAZALIŠTE, SUBOTICA

Po starogrčkom mitu

„Orfej”

dramatizacija i režija: Todor Valov
muzika: Christoph Willibald Gluck i Plamen Mirčev–Mirona
scenografija: Natalija Gočeva
izrada maski i lutaka: Evgenija Lačeva i Natalija Gočeva

igraju:

Jasmina Pralija, Vörös Imelda, Olivera Begović, Fridrik Gertrúd, Danka Balać, Stefan Ostojić,

Kálló Béla, Branislav Trifković, Greguss Zalán i Kocsis Endre.

Mitski likovi:

ORFEJ – čuveni trakijski pevač, muzičar i pesnik, koji je živeo 1400 godina pre nove ere…
EURIDIKA – njegova žena
HEKATA – ćerka zvezdanog neba, boginja noći i Meseca, boginja raskršća između zemaljskog i podzemnog sveta

APOLON – Bog svetla i pokrovitelj umetnosti
AFRODITA – Boginja ljubavi
HARPIJE – kradljivice, u starogrčkoj mitologiji: Oluja, Vihor i Smrt
FURIJE – boginje osvete, čuvarke prava mrtvih…
HAD – bog podzemnog carstva
PERSEFONA – njegova žena, boginja prirode i podzemlja, ćerka Demetre, boginje plodnosti i zemlje
KERBER – pas sa tri glave koji čuva izlaz iz podzemnog sveta
HARON – čamdžija koji prevozi duše mrtvih do podzemnog carstva
DIONIS – bog veselja i vina
BAHANTKINJE – vračare i obožavateljke Dionisa

Predstava „Orfej” predstavlja zanimljiv pokušaj da se deci predoči jedan od najlepših antičkih mitova. Odlika predstave je njena bogata likovnost u kojoj dominiraju flah lutke koje dočaravaju mitološki svet i Orfejevo putovanje u Had. Treba takođe istaći da je predstava namenjena deci, ali i odraslima.

POZORIŠTE MLADIH, NOVI SAD

Aleksandar Sergejevič Puškin:

EVGENIJE ONJEGIN“

dramatizacija romana: Fedor Šili
reditelj: Boris Liješević
kostimograf: Milica Grbić Komazec
scenograf: Una Jankov
stručni konsultant: Tanja Popović
asistenti reditelja: Mirjana Đan i Ivana Janošev
sudent na praksi: Ibro Sakić
korepetitor: dr Agota Vitkai Kučera
izbor muzike: ekipa predstave

igraju:

Peđa Marjanović…………………………………………………Evgenije Onjegin
Kristina Savkov……………………………………………………..Tatjana Larina
Danilo Milovanović………………………………………………Vladimir Lenski
Mia Radovanović……………………………………………..Olga Larina, dečak
Ivan Đurić…………………………………………………………………………Stepan
Jelica Gligorin……………………………………………..gospođa Larina, baka
Vera Hrćan Ostojić…………………………………………dada, kneginja Alina
Slobodan Ninković……………………………………………………………Zarecki
Saša Latinović…………………………………………..general, msje Trike, pop
Neda Danilović…………..Akuljka, gđa Pustjakova, ćerka kneginje Aline
Dragan Zorić………………………………………..Onjeginov stric, g. Bujanov

Liješević, nakon uspele predstave Povodom Galeba, ponovo ostvaruje dobru hemiju sa mladim ansamblom Pozorišta mladih u tumačenju klasike. Zahtevne likove ruskog romantičara glumci suvereno donose na scenu u minimalističkom dekoru. Značajnu pomoć reditelju i ansamblu pružio je Fedor Šili smelom i inventivnom dramatizacijom Puškinovog romana.

SLOVAČKO VOJVOĐANSKO POZORIŠTE/SLOVENSKE VOJVODINSKÉ DIVADLO, BAČKI PETROVAC

Po motivima knjige Roalda Dala „Matilda”:

TILDA“

prevod: Eva Preložniková

autorka teksta i režija: Katarína Mišíková Hitzingerová

asistent režije: Ján Privizer

scenografija, kostim i grafički dizajn propagandnog materijala: Miroslav Harbula

dizajn muzike i zvuka: Róbert Mikla

 

igraju:

Mia Gedrová…………………………………………………Matilda

Daniela Legíňová Sabová……………gospođa Červohorská

Ján Jambrich…………………………….gospodin Červohorský

Olga Ćosićová………………………………direktorka Byvolská

Marína Turčanová……………………….učiteljica Medušková

Petra Sirácká…………………………………..Amanda Mušková

Milan Hansman……………………………….Rudo Bachnošľap

Maja Tótová…………………………..Levanduľa Atramentová

Devojčica Matilda koju otac i majka, nedozreli za izazove roditeljstva, daju u školu kojom vlada direktorica diktatorka. Matilda, koristeći svoje telekinetičke moći, zajedno sa svojim drugarima, uspeva da se suprotstavi okrutnoj direktorki. Ono što u ovoj predstavi naročito pleni jeste ne samo šarmantna, već i zrela igra dece, članova glumačkog ansambla.

NARODNO POZORIŠTE/NARODNO KAZALIŠTE/NÉPSZÍNHÁZ, SUBOTICA

Trejsi Lets:

AVGUST U OKRUGU OSEJDŽ“

režija i izbor muzike: Aleksandar Božina
scenografija: Marija Kalabić
kostimografija: Mirna Ilić
asistent kostimografa: Marko Marosiuk
scenski pokret: Dragan Stojmenović

igraju:

Gordana Đurđević Dimić………………Vajolet Veston
Zoran Bučevac…………………………….Beverli Veston
Suzana Vuković……………………….Barbara Fordam
Vladimir Grbić…………………………………Bil Fordam
Jovana Belović………………………………Džin Fordam
Sanja Moravčić………………………………..Ajvi Veston
Minja Peković……………………………….Karen Veston
Vesna Kljajić Ristović………………….Meti Fej Ejken
Ljubiša Ristović……………………………….Čarli Ejken
Igor Greksa………………………………mali Čarls Ejken
Kristina Jakovljević………………….Džona Monevata
Miloš Stanković………………………….Stiv Hajdebreht
Dimitrije Dinić………………..Šerif Dion Gilbo, mlađi

inspicijent: Goran Grubišić
suflerka: Vesna Galešev

Priču o disfunkcionalnoj porodici negde u pustarama Oklahome glumci subotičkog ansambla, potpomognuti briljantnom gošćom Gordanom Đurđević Dimić, donose na šarmantan način, čineći da nužno zavolite junake koje tumače, iako su njihovi karakteri takvi da biste im u realnom životu teško poklonili ljubav. Toj vrsti pozorišne magije doprineo je svakako i mladi reditelj Aleksandar Božina pažljivo definišući likove i njihove karaktere.

DEČJE POZORIŠTE SUBOTICA/SZABADKAI GYERMEKSZÍNHÁZ/DJEČJE KAZALIŠTE, SUBOTICA

Inspirisano romanom Marka Tvena „Doživljaji Toma Sojera”:

„PUSTOLOVINE TOMA SOJERA“

režija: Predrag Štrbac
dramatizacija: Aleksandra Glovacki
scenografija: Erika Kanjo Janović i Predrag Štrbac
kostim: Erika Kanjo Janović
muzika: Alek Rodić
koreografija: Natalija Raičević
scenski pokret: Igor Greksa

igraju:

Stefan Ostojić……………………………………………………..Tom Sojer, dečak, 10 godina
Srđan Sekulić………………………………………………………Haklberi Fin, Tomov drugar
Svetlana Abramović………………………………………………………………………..tetka Poli
Boško Boškov………………………………………………………………………učitelj, sveštenik
Stanislava Orlović……………………………….Beki Tačer, Tomova simpatija iz razreda
Jasmina Pralija………………………….Emi Lorens, Tomova bivša simpatija iz razreda
Zalan Greguš…………………………………………………………Džo Harper, Tomov drugar
Branislav Trifković/Stefan Orovec……..Ben Rodžers, Tomov neprijatelj iz razreda
Marko Vujević…………………………………………………………………………..Džim, crnčić

deca, roditelji, građani:
Branislav Trifković/Stefan Orovec
Zalan Greguš
Isidora Stojanović
Olivera Takač/Jovović Lara
Anja Antal/Milica Okulić
Lea Dedović Tomić/Sofija Kozarić
Isidora Kulić/Nađa Ostrogonac
Nemanja Dimić
Marko Gagić

Kad je reč o predstavi Tom Sojer Dečjeg pozorišta iz Subotice, najpre treba istaći zanimljivu i hrabru dramatizaciju Aleksandre Glovacki koja izostavlja čitav niz likova bez kojih je teško zamisliti ovu priču. No, dramatizacija je uspela i omogućila reditelju i glumcima da u furioznom tempu ispričaju priču o Tomu, ili tačnije priču o ljubavi i odrastanju. Iako na prvi pogled glumačka predstava, ona u sebi sadrži elemente animacije, budući da je dekor sve vreme „živ” i stavlja se u funkciju pojedinih scena.

NARODNO POZORIŠTE TOŠA JOVANOVIĆ“, ZRENJANIN

Igor Štiks:

„ZRENJANIN“

režija: Boris Liješević
scenografija: Vladimir Savić
kostimografija: Drina Krlić
kompozitorka: Jelena Popržan
tekstovi songova: Igor Štiks
vokalna saradnica: Ana Šajrer
učitelj plesa: Zoran Simonović

igraju:
Dejan Karlečik…………………………….Zrenjanin
Milan Kolak………………….Koča, član komisije
Jovan Torački……………………………………..Mini
Edit Tot Miškeljin…………………………………Eva
Sanja Radišić……………………………………..Mala
Stefan Juanin………………………………………Roki
Miljan Vuković………………radnik obezbeđenja

inspicijentkinje: Jelena Ristić i Sanja Nikić

suflerka: Ivana Titin

Autorska ekipa zrenjaninske predstave prihvatila se možda i nezahvalnog posla da progovori o aktuelnoj temi, bez one ponekad neophodne vremenske distance, o lošim privatizacijama i propadanju fabrika. Srećom ne padaju u zamku da svoju priču vežu isključivo za lokalni milje, iako je i Zrenjanin među najvećim žrtvama ove pojave. Dakle, već provereni autorski tandem Liješević–Štiks svojoj priči uspeva da da univerzalni karakter.

  • Divider

  • Divider
  • Daruši
Na vrh