Početak Nove 2023. godine redakcija portala I love Zrenjanin iskoristila je da gradonačelniku Zrenjanina, Simi Salapuri, postavi pitanja koja su od značaja za sugrađane, a koja se tiču rešavanja višedecenijskog problema vode, poskupljenja daljinskog grejanja, obilaznice, auto-putua Beograd- Zrenjanin- Novi Sad, kompanije Linglong, mosta između Orlovata i Tomaševca…
Na ove, ali i druge značajne teme gradonačelnik Zrenjanina govori u intervjuu za portal I love Zrenjanin.
INTERVJU: GRADONAČELNIK ZRENJANINA SIMO SALAPURA
Pitanje svih pitanja u Zrenjaninu je voda. Šta se trenutno dešava sa fabrikom vode i da li je realno da u Zrenjaninu ove godine poteče obezbojena voda, a 2024. i zdravstveno bezbedna? Šta je garancija da ovo neće biti još jedan neuspeli pokušaj rešavanja višedecenijskog problema?
Simo Salapura: Ovaj grad i moj tim i ja vodimo računa o tome da rešavamo probleme. Da ne žmurimo, već da rešavamo probleme u interesu građana. Jedan od decenijskih problema, to ste dobro rekli, jeste pijaća voda u gradu Zrenjaninu i posle niza pokušaja, koji nisu urodili plodom. Imali smo neodgovorne investitore, sada imamo jednog odgovornog investitora i odgovornu Vladu, koja je ovaj problem prepoznala i stala iza ovog projekta, kao projekta od posebnog značaja za Republiku Srbiju. i time imamo jednu novu garanciju i kvalitet u rešavanju ovog problema.
Što se tiče samog investitora, investitor je referentna firma, sa svetskim referencama koja se bavi ovom problematikom i za sada na svim sastancima i u čitavoj dinamici rešavanja problema imamo dobru komunikaciju i pratimo rokove. Ono što mi očekujemo, što je definisano ugovorom, jeste da do polovine ove godine imamo takozvanu bezbojnu vodu. to je voda koji je vrlo blizu neophodnim pravilnicima, neophodnim parametrima u okviru “Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti pijaće vode”, a da u prvom kvartalu 2024. godine imamo i potpuno zdravu i pijaću vodu
Ono što je takođe bitno, jeste da istaknem da smo već sada dobili prva dokumenta i neophodnu dokumentaciju za izdavanje pripadajućih dozvola za izgradnju, odnosno, nastavak sanacije postojećeg postrojenja. Dakle, u prvoj fazi, a u drugoj fazi i nadogradnje postrojenja koja je sada već postoji i koje će da obezbedi i kapacitet neophodan, ali neophodan kvalitet – kontinuirano i stabilno vodosnabdevanje stanovnika grada Zrenjanina. Rokovi su, u prvoj polovini godine obezbojena voda, bezbojna voda, a u prvom kvartalu 2024. godine voda koja odgovara svim kvalitetima i neophodnom kapacitetu.
Tokom prethodne godine bilo je reči o obilaznici oko Zrenjanina. U kojoj fazi se nalazi poslednji deo obilaznice? Kada će se teretni saobraćaj u potpunosti preusmeriti iz grada i zbog čega radovi ne mogu brže da se izvedu imajući u vidu da je reč o nepuna 4 km?
Simo Salapura: Svedoci ste i sami, da predsednik Republike i Vlada Republike Srbije dosta novca ulaže u izgradnju putne, saobraćajne, železničke infrastrukture. Po Srbiji se mnogo gradi, takva je situacija i sa obilaznicom u Zrenjaninu. Pre 20 godina je bio neki prvi rok da se obilaznica završi, da je to tako bilo lako sigurno bi već neko do sada uradio.
Međutim, kada je u pitanju obilaznica, kada su u pitanju ovako veliki kapitalni projekti, neminovno dođe do nekih nepredviđenih problema. Da li je to problem sa eksproprijacijom zemljišta, da li su to problemi sa izmeštanjem dalekovoda kao što je bilo u našem slučaju, da li su to problemi sa geopolitičkim promenama, poskupljenjem cena radova na samoj obilaznici… To su sve neki realni otežavajući faktori da se to radi.
Ono što je nama jako bitno jeste da smo prošle godine završili 3,7 km trećeg kraka obilaznice, a sada prema informacijama koje imamo iz Ministarstva saobraćaja, koje jeste zaduženo za ovaj projekat – da je sama dokumentacija u završnoj fazi i i da preostalih 3,7 km koji treba da se izgrade, da je cena radova negde otprilike između 700 i 800 miliona dinara i da mora da se radi u dve faze zbog same kompleksnosti i složenosti ovog posla.
Kad kažem to, mislim da je u pitanju izgradnja nadvožnjaka preko pruge, izgradnja propusta, manjeg mosta preko Aleksandrovačkog kanala. Takođe, imamo deo izmeštanja dalekovoda. Sve to utiče i na vremenske rokove, kada je u pitanju izgradnja poslednjeg završnog kraka obilaznica oko grada Zrenjanina.
Inače efekte koje će imati završetak kompletne obilaznice mi već sada vidimo, sa ovom trećom fazom i veoma smo zadovoljni da sada na dnevnom nivou između 300 i 400 kamiona ide ovim kratkom obilaznice koju smo otvorili. Verujem da će ti efekti biti mnogo bolji, mnogo veći za sam grad, kada se završi cela obilaznica. Očekivanja jesu da u ovoj godini krenemo sa radovima na poslednjem kraku, u poslednjoj fazi obilaznice oko grada Zrenjanin, ali opet napominjem da je to u ingerenciji Ministarstva saobraćaja. Naravno imajući u vidu celokupnu situaciju u svetu moramo biti vrlo oprezni kada je u pitanju davanje nekih rokova.
Početak radova na izgradnji auto- puta Beograd- Zrenjanin- Novi Sad bio je najavljen za februar prošle godine. Gotovo 11 meseci kasnije nema naznaka da će krenuti da se gradi. Nedavno je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović rekao da će pokrajina insistirati na tom projektu. Šta se dešava sa ovom veoma važnom kapitalnom investicijom?
Simo Salapura: Auto-put je nešto što Zrenjaninci, čitav Banat, deo ovog Banata, ali i Vojvodine očekuje decenijama. Ono što je nekad bio samo san je veoma blizu realizacije. Da, jeste da je bila najava, ali nije bilo najavi nikakve kada su u pitanju problemi koji se dešavaju u svetu. Naravno, to se sve prelilo i na finansijsku stabilnost naše države. Došlo je do ozbiljnog poskupljenja cene izgradnje ovog autoputa, ali od ovog projekta se nije odustalo.
Ovaj projekat je samo odložen, do perioda kada će se stabilizovati pre svega finansijske stvari u državi, da može ova velika i kapitalna investicija da se realizuje. Za južni Banat, srednji Banat, da možemo da se povežemo sa dva najveća grada, sa dva centra, sa dva međunarodna koridora, dakle i u Beogradu i Novom Sadu sa auto-putevima.
U tom smislu i Zrenjanin, ali i sva naseljena mesta uz koje prolazi auto-put će umnogome da dobiju jednu novu razvojnu šansu, jedan novi investicioni potencijal. To već sada vidimo, kada smo obilazili ova naseljena mesta, gde su cene kvadrata i cene nekretnina značajno porasle u odnosu na protekli period – upravo zbog informacije i izvesnosti realizacije ovog važnog auto-puta.
Kao jedan od razloga za izgradnju ovog autoputa u javnosti je navođen početak rada kompanije Linglong. U prethodnom periodu bilo je dosta ne baš lepih informacija vezanih za ovu kompaniju – od neisplaćenih zarada radnicima, neplaćenih faktura za izvedene radove, promene podizvođača… U oktobru se pojavila i informacije o tome da šest meseci neće biti radova na izgradnji zbog poskupljenja materijala i transporta. Da li je i kada realno očekivati da Linglong bude završen i počne se proizvodnjom guma? Postoji li mogućnost da se od projekta u potpunosti odustane?
Simo Salapura: Pod broj jedan grad Zrenjanin ne ulazi u politiku vođenja i poslovanja privatnih kompanija, bilo da su u pitanju domaći ili strani investitori. Dakle, neke te stvari moraćete njih da pitate. Što se tiče same investicije, to jeste kapitalna investicija, ne samo za grad Zrenjanin, već za Republiku Srbiju. U pitanju je investicija vrednosti blizu milijardu evra, takođe, investicija na 100 hektara.
Videli smo objekte koji su u pitanju, objekti su vrlo blizu svom završetku, finalizaciji samih radova. Možemo pretpostaviti da je došlo do kašnjenja radova iz razloga što su sigurno ove promene, koje su se dešavale, u svetu uticale na realizaciju ove investicije. Pre svega mislim na pojavu kovida, virusa korone, na samu situaciju kada je u pitanju rat u Ukrajini, ali naravno i na poskupljenje čitavog materijala koji se ugrađuje u ovu fabriku.
Sa strane grada Zrenjanina, mi smo preduzeli sve što je bilo u našoj ingerenciji kada su u pitanju dozvole, dokumentacija i izdavanje neophodnih dokumenata. Ono što možemo reći jeste da u ovoj fazi ne odgovara nikom i prosto ne mogu u to da verujem, da će doći do odlaganja ovakve ovakve investicija već samo usporenje zbog prethodno izrečenih otežavajućih faktora.
Prosto stvari koje su se dešavale na globalnom nivou, naravno utiču i na ovu investiciju u našoj državi. Za nas jako bitno da kompanija Linglong jeste povezana sa pričom auto-puta, jer kamioni koji će buduću robu transportovati iz Zrenjanina, prosto ta frekvencija saobraćaj će sigurno biti olakšana izgradnjom auto-puta. Nama su bitne i plate zaposlenih, 1200 radnika, nova radna mesta, bitan nam je porez koji će plaćati kompanija i sve to može dalje da utiče na sveukupni razvoj grada.
U prethodnom periodu dosta je ulagano u lokalnu infrastrukturu. I pored toga brojni lokalni putevi nisu u zavidnom stanju. Šta će se raditi na tom planu ove 2023 godine?
Simo Salapura: Putna i lokalna infrastruktura, kao što sam rekao, je skupa. Dakle, održavanje i izgradnja jeste skupa, nalazimo se u periodu kada sa ovakvim našim budžetom ne možemo baš da izađemo u susret svim zahtevima naših sugrađana, odnosno mesnih zajednica na teritoriji grada Zrenjanina.
Podsetiću da je teritorija grada Zrenjanina po svojoj površini druga administrativna teritorija u Republici Srbiji. Samim tim da imamo preko 400 kilometara lokalnih puteva, koji su u našoj nadležnosti za održavanje. Ono što smo preduzeli jeste da smo sada kroz projekat javno-privatnog partnerstva opredelili iznos i potpisali ugovor sa izvođačima. U pitanju je iznos od 2,5 milijardi dinara sa PDV-om, za realizaciju investicija u putnu infrastrukturu. To će mnogome da ubrza i uveća neki prosek koji smo imali od 200 miliona godišnje za održavanje putne infrastrukture i da unapredi saobraćaj na teritoriji našeg grada.
I dalje to nije dovoljno, ali to su trenutno neka predviđanja naša da finansijski to možemo da izdržimo, odnosno, da bude opravdano takvo ulaganje. Moram da napomenem, kada je u pitanju 2022. godina, da smo imali rekordna ulaganja u putnu infrastrukturu. Opet povlačim nedovoljna, ali od nečega mora da se krene. U pitanju je investicija od 1,4 milijardi dinara eksternih i internih izvora finansiranja, gde smo radili velike putne pravce – Magistralu, pre svega, od žitnog Trga do raskrsnice sa Lukićevom, kompletnu rekonstrukciju, ona je sada apsolutno nova priča. Takođe, dosadašnji krak obilaznica oko Zrenjanina rekonstruisan je deo puta od Perleza prema Titelu, deo puta od kružne raskrsnice prema Novom Sadu do Aradca i projekti koje smo radili po naseljenim mestima.
Dakle, 1.4 milijardi dinara nije mala svota novca i kada udružite sa ovih 2.5 milijardi je gotovo kao godišnji budžet koji će se uložiti u putnu infrastrukturu. Trudićemo se sada, pre svega, gde su putevi najviše oštećeni, da tu probamo u narednom periodu da napravimo rehabilitaciju i da prosto unapredimo sistem saobraćaja u gradu Zrenjaninu.
Kada će i kako biti rešen problem oštećenog mosta između Orlovata i Tomaševca?
Simo Salapura: Ovaj problem je isto kao izgradnja obilaznice u ingerenciji Ministarstva saobraćaja i one informacije koje mi imamo, a imali smo nekoliko sastanaka po ovom pitanju sa njima, govore da je u pitanju projektovanje novog mosta. Dakle, još nizvodno od postojećeg železničkog mosta koji je izrađen podsetiću vas 1880 godine i on je dvonamenski most, za železnicu i za saobraćaj.
Nažalost, zbog starosti nije za upotrebu i to je veliki problem za meštane Tomaševca, Orlovata i veliki problem za grad Zrenjanin. Ono na čemu radimo jeste, za sada, što je prvo rešenje i brže rešenje nego izgradnja samog mosta koja je u proceduri projektovanja, jeste asfaltiranje postojećeg atarskog puta od Orlovata do Tomaševca. Tako bi se napravio neki privremeni bajpas i obilaznica, da ljudi mogu da imaju značajno dobru komunikaciju putem te saobraćajnice.
Bitno nam je da ovaj problem rešimo, jer ulazimo sada već u skoro drugu godinu da imam ovaj problem. Ovo je opet ponavljam kapitalni projekat, koji dosta košta i gde je neophodno vreme da se realizuje, da prođe sve pravno formalne procedure kada je u pitanju realizacija izgradnje novog mosta.
Da li će i kada biti realizovan projekat za sanaciju, remedijaciju i zatvaranje gradske deponije. Zašto je to važno za Zrenjanin Zrenjanince ii šta to tačno ovaj projekat podrazumeva?
Simo Salapura: Pravno- formalno gradska deponija je ustvari uređeno smetlište, koje šteti životnoj sredini, šteti zdravlju naših sugrađana, šteti prirodi i upravo ovim projektom, koji je potpisan prošle godine, to je projekat javno-privatnog partnerstva, je predviđeno da se gradska deponija odnosno smetlište, nesanitarna deponija, praktično zatvori, dakle da se sanira. To podrazumeva fazne radove, više godina pre svega.
To je deponija na 16 hektara i negde otprilike najveća debljina tog sloja jeste 10 metara. Tu se sliva sav otpad sa teritoriji grada Zrenjanina, naseljenih mesta i prosto počinje da ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje i stanovništvo našeg grada. Podsetiću samo kada su letnji meseci da dolazi do samozapaljenja, dolazi do velikih neprijatnih mirisa, da imamo nefiltriranje vode, koja prolazi kroz različite slojeve deponije.. Kad imamo vetrovito vreme raznošenje otpada na okolne parcele. Prosto jedan takav projekat treba da unapredi pre svega životnu sredinu našem gradu, ali sa druge strane da napravimo i selekciju otpada, da napravimo jedan novi pristup kad je u pitanju i svest i održivost ovakvih projekata u recikliranju, u zaštiti životne sredine naravno, ali iskorišćavanju takvih postojećih sirovina za dalju upotrebu.
Radovi su povereni na javnom pozivu firmi Ekomaber i treba da počne u 2023. godini. Verujemo da će to biti jedna od velikih i značajnih investicija, koja će služiti ne samo za ponos Zrenjanincima, već će biti primer i drugim lokalnim samoupravama.
U okviru kampanje “Da nam sela budu bliža” obišli ste mnogo naseljenih mesta. Kakvi su vaši zaključci? Šta će se konkretno preduzeti u narednom periodu po pitanju unapređenja kvaliteta života u selima? Ujedno nam možete reći dokle se stiglo i kakvi su planovi za rešavanje komunalnih problema u naseljenim mestima u okolini Zrenjanina?
Simo Salapura: U investicionom smislu mi ne razlikujemo selo od grada, dakle gledamo da podjednako unapredimo uslove života naših sugrađana, kako na selu tako i u gradu. Ovo je jedno jako za mene posebno iskustvo, ova akciji “Da nam sela budu bliža”. Drago mi je da sam mogao da se upoznam sa svim problemima lično, koji postoje u naseljenim mestima. Konkretno najveća problematika jeste problematika komunalne prirode, dakle infrastrukturne prirode. Opet se vraćamo sada na ovaj ugovor o javno- privatnom partnerstvu za asfaltiranje, gde će, takođe, deo sredstava upravo da bude usmeren za rešavanje ovih problema.
Sa druge strane, nastavljamo da radimo ono što se decenijama već gradi. Nastavljamo sa izgradnjom kanalizacije u Kleku, Lazarevu i Elemiru. Verujemo da ćemo u narednom periodu, narednim godinama završiti i 100% kompletirati kanalizaciju u mesnoj zajednici Klek, nastavljamo sa ostalim mesnim zajednicama. Takođe, u toku je izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju kanalizacije u čak tri mesne zajednice.
Naravno to su sve projekti koji su veliki, ali mi ne možemo aplicirati za sredstva nigde bez projektno-tehničke dokumentacije. Problem vodosnabdevanja, trenutno završavamo eko česme u Despotovcu, Tomaševcu, Aradcu, završili smo u Belom Blatu, dakle to su projekti koji se sada završavaju.
Vodimo pre svega računa da školske objekte, u naseljenim mestima. Moramo dodatno da održavamo, jer postoji određen broj dece, određeni broj porodica, u tim objektima otvaramo i jaslene grupe, koje su jako bitna podrška porodici i mladim ljudima na selu.
Tu mogu da ostave svoju decu, kako bi su posvetili svojim profesionalnim obavezama. Ono što je pozitivno, postoje mladi ljudi na selu koji žele da se vrate, žele tu da ostanu, da investiraju i to sada već rade i prosto neku svoju budućnost vide u naseljenim mestima. Sa druge strane, ono što smo videli jeste da postoji želja i volja, a postoje i opravdani kapaciteti da se u određenim naseljenim mestima otvore nove jaslene grupe i na tome već radimo.Takođe je pozitivna stvar da su cene nekretnina u naseljenim mestima, posebno koja imaju neki turistički potencijal ili se nalaze tik uz buduću trasu auto-puta, porasle i da sada placevi nisu više tako jeftini, u ovim našim mesnim zajednicama i to je ja mislim dobar pokazatelj. – zaključuje Simo Salapura, gradonačelnik Zrenjanina.
Prethodna godina bila je po svemu izazovna. Geopolitička dešavanja odradila su se i na domaću ekonomiju i na brojna poskupljenja. Na koji je način sve grad pomogao najsiromašnije građane i koliko je novca za to izdvojeno?
Simo Salapura: Jeste prethodna godina bila teška i mi se trudimo da svake godine našim najsiromašnijim sugrađanima izađemo u susret. Ove godine uveli smo nešto novo, uveli smo kategoriju javnog poziva za energetske vaučere. Sa kojima smo subvencionisani u iznosu od 15.000 dinara, plaćanje računa za električnu energiju, za prirodan gas i daljinsko grejanje. Ukupno je preko 600 naših sugrađana ostvarilo pravo na tu subvenciju.Takođe, obezbedili smo i za određeni broj domaćinstava neophodna drva za ogrev.
Našim najugroženijim sugrađanima delili smo pakete prehrambene pakete sa namirnicama i ono što je takođe bitno, postoje određena davanja za socijalno ugrožene preko službi Centra za socijalni rad i i ove godine ukupno gledajući, sumirajući, ta sredstvo iznose preko 30 miliona dinara za naše najugroženije sugrađane.
Ove godine opet krećemo sa drugim javnim pozivom za energetske vaučere. To će biti raspisano u narednih nekoliko dana i to je jedna od mera kojima pokušavamo da pomognemo, s obzirom na situaciju sa energentima i na situaciju koja se dešava u svetu, da olakšamo našim sugrađanima ovu zimu, a generalno i život u našem gradu.
Da li je u budžetu za 2023. godinu bilo prostora da se nađu još neke stavke poput onih koji su se našli u gradskoj kasi Beograda? Tu konkretno mislim na besplatan vrtić za svu decu i besplatne udžbenike za sve đake u osnovnim i srednjim školama.
Simo Salapura: Podsetiću vas da što se tiče besplatnih vrtića, ta mera je uvedena pre šest godina u Novom Sadu, ne u Beogradu i mislim da je sadašnji podpredsednik vlade Miloš Vučević, bio tada gradonačelnik. Mi subvencionišemo na različite načine naše najmlađe. Subvencionišemo boravak u vrtiću, subvencionišemo đačke mesečne karte, dodeljujemo mesečne stipendije.
Takođe, imamo besplatne udžbenike za naše đake prvake, to je mera koje smo prošlegodine po prvi put uveli. Svi đaci prvaci imaju besplatan školski pribor i neophodan školski materijal za početak, tako da su to neke od mera.
Nažalost ne možemo se meriti ni sa Novim Sadom ni sa Beogradom sa našim budžetom, ali gledamo koje su to mere, koji su to modeli da probamo da našim predškolcima đacima i studentima, odnosno njihovim roditeljima, porodicama olakšamo samo školovanje. Daću vam samo jedan podatak, da se iz gradskog budžeta za sistem obrazovanja, kada je u pitanju predškolska ustanova, osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje izdvaja oko 25 procenata ukupnog budžeta. Četvrtina budžeta ide na obrazovanje i to je veliki novac, veliki iznos, ali naravno trudićemo se u narednom periodu da ta davanja budu što veća.
Jedan od većih udara na džepove Zrenjaninaca jeste i poskupljenje daljinskog grejanja Da li je ono moralo da poskupi 30% još na početku sezone? Zbog čega kod nas jeste, a u nekim drugim gradovima poput Beograda nije ako znamo da je cena energenata svugde ista. Ovo vas pitam zbog toga što je prema poslednjim podacima prosečna plata u Zrenjaninu manja ne samo od proseka Beograda već i od proseka Srbije. U Zrenjaninu ona iznosi oko 70 000 dinara, u Srbiji 75 000, dok je prosečna plata u Beogradu više od 95 000 dinara.
Simo Salapura: Cene grejanja se ne određuju na osnovu prosečne plate, već na osnovu cene koštanja energenata, koji učestvuju u čitavoj toj ceni. Dakle, još od 2017. godine u Zrenjaninu nisu povećane cene grejanja, čak su dva puta smanjene. Prosto vodeći računa o tome da imamo jedan održiv sistem da možemo da imamo grejanje na teritoriji našeg rada, uradili smo ovu nepopularno meru.
Nikome ne odgovara da cena grejanja bude veća, ali prosto to je moralo da se uradi zbog održivosti sistema i usklađivanja generalno cene grejanja. Inače, gradska toplana nam je pred sam početka sezone uputila zahtev za povećanje cene grejanje od čak 50% i u razgovori sa njima, u pregovorima, došli smo do toga da je neki optimalan iznos povećanja cene grejanja 30%.
Nije cena grejanja u Zrenjaninu najveća u Srbiji, jeste nešto veća u zavisnosti kako računate, kako gledate, u odnosu na Novi Sad ili na Beograd. Ali uzmimo u obzir činjenicu da sama održavivost sistema i cene energenata diktiraju kakva će ta cena biti. Podsetiću samo je da je konzum, dakle broj korisnika koji koriste daljinsko grejanje na teritoriji grada Zrenjanina smanjen. To je ozbiljan problem za održivost samog sistema i mi već sada na tome radimo. Ova zima i novi računi za grejanje su pokazali da upotreba kalorimetra u stambenim zgradama je neophodna i o tome će se morati voditi računa u narednom periodu.
Ovom prilikom apeluje i na našu gradsku toplanu, koja formalno- pravno nema veze sa ugradnjom kalorimetara u stambenim zajednicama, već to treba da rade profesionalni upravnici. Apelujem i na profesionalne upravnike i na naše sugrađane da iniciraju takvu proceduru i da se dodatno pripreme za narednu grejnu sezonu.
Takođe, ću vas podsetiti da smo javnim pozivom koji smo zajedno uradili sa Ministarstvom rudarstva i energetike po prvi put da li subvencije za toplotnu izolaciju zgrada, dakle za fasadu na stambenim zajednicama. Samo jedna zgrada se prijavila za ovaj javni poziv i mislim da je to zgrada na teritoriji mesne zajednice Bagljaš. Ta zgrada dobila je praktično bespovratna sredstva od blizu 2,5 miliona dinara da urade fasadnu izolaciju na svoj stambenoj zgradi.
Dakle, mi na taj način pokušavamo da pomognemo našim sugrađanima, da cene grejanja budu niže, a sigurno će biti niža u ovoj stambenoj zajednici. Ovo je poziv svim stambenim zajednicama da se uključe.
Mi smo za naše objekte, koji nemaju dovoljan koeficijent energetske efikasnosti, uradili određene elaborate i sada pregovaramo sa različitim investicionim fondovima i država je uključena u to, da se kroz te mere pomogne takav rad. Ono što smo uradili kada su u pitanju cene grejanja, dali smo i određene povoljnosti. U pitanju je plaćanje iznosa računa za decembar, januar, februar. Dakle 50% računa može da se plati u maju, junu i julu za ova tri meseca. Tako da je to nešto sa čime smo izašli u susret, ali u budućnosti moramo zajednički da radimo, u smislu da štedimo energiju i da pravimo energetski efikasne objekte. – ističe gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura.
Koliko ste zadovoljni privrednom aktivnošću u našem gradu i može li ona da se poboljša? Da li strahujete da bi neki od investitora koji ovde posluju mogli da se povuku zbog ne baš zavidnih rezultata generalno privrede u svetu? Takođe, postoje li najave novih investicija i u kojim oblastima?
Simo Salapura: Ako uzmete najnovije podatke, o direktnim stranim investicijama koje su negde kreću između 4 milijarde i 4,4 milijarde evra u Srbiji. Takav jedan pokazatelj za našu zemlju je jako pozitivan i ako ga spustim na ovaj lokalni nivo vidimo da nemamo toliko veliki rizik. Da, rizik uvek postoji, ne znamo kakva će biti geopolitička kretanju u svetu.
Generalno Srbija sada jeste stabilna za investitore i upravo je pokazatelj uloženog novca u direktnim stranim investicijama. Što se tiče grada Zrenjanina imao sam priliku da posećujem naše investitore u industrijskim zonama. Mogu da istaknem da me veoma raduju njihovi planovi proširenje kapaciteta u naredne dve ili tri godine. To su dobri pokazatelji za naše privrednike u industrijskim zonama, u kojima se proizvodi, podsetiću, 60% robe za izvoz, a u našim industrijskim zonama trenutno je zaposlen svaki peti na teritoriji grada Zrenjanina.
Mi imamo stalne upite za nove investitore u našim industrijskim zonama, ali to su procesi koji moraju biti ne toliko pod velom javnosti, dakle procesi pregovaranja. Različiti su uslovi, različite su potrebe takvih investitora.
Ono što nas trenutno na neki način malo koči, jeste samo opremanje naših novih industrijskih zona, jer su postojeće industrijske zone popunjene 100%. Nama treba sada jedan nov investicioni zamah, kada je u pitanju opremanje novih industrijskih zona, gde bismo mogli novim investitorima da ponudimo građevinsko zemljište, koje je opremljeno za njihovu eventualnu novu delatnost.
Za sam sam kraj, šta biste poručili i poželeli sugrađanima u Novoj godini?
Simo Salapura: Pre svega bih im poželeo dobro zdravlje, zdravlje je najbitnije. Rad na sebi, rad na porodičnim vrednostima, uspeh u svakom smislu, profesionalnom i ličnom. Takođe, bih želeo da više veruju u svoj grad. Grad Zrenjanin ima ozbiljne resurse, ima ozbiljne pojedince, ozbiljne ustanove, ozbiljne potencijale za razvoj i prosto moramo to isticati i verujem da ono što smo nekad imali, a i sad imamo kroz sport, da je Zrenjanin grad pobednika i jeste Zrenjanin grad budućnosti. – poručio je na kraju razgovora gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura.