Osobe koje boluju od dijabetesa podložnije su različitim virusnim infekcijama, te se tako posebne preporuke upućuju i u vreme pandemije virusa Covid-19. Lekari preporučuju strogu disciplinu kojom se dijabetes može regulisati. Disciplina podrazumeva praćenje nivoa šećera u krvi, nivoa ketona u urinu, higijenu ishrane i fizičkih aktivnosti. Jedno od stanja koje može biti opasno po pacijente koji boluju od dijabetesa jeste ketocidoza, akutna komplikacija šećerne bolesti koja nastaje kao posledica deficita insulina.
Na Odeljenju endokrinologije Opšte bolnice „Đorđe Joanović“ nije zabeležen veći broj komplikacija dijabetesa. Pacijenti se ponašaju disciplinovano i slušaju preporuke lekara. Razgovor na temu dijabetesa u doba virusa Corona19 vodili smo sa dr Tatjanom Lazić Čilerdžić, specijalistom interne medicine i subspecijalistom endokrinologije.
U kom stepenu rizika su pacijenti koji boluju od dijabetesa u aktuelnoj pandemiji virusa Covid-19?
– Osobe koje boluju od dijabetesa u osnovi nemaju veći rizik od infekcije virusom Covid-19 u odnosu na opštu populaciju ukoliko se to ne odnosi na one bolesnike imaju definisane pridružene komorbiditete kao što su kardiovaskularna oboljenja – srčana slabost, angina pektoris, stanje nakon infarkta miokarda, hipertenzija, bubrežna slabost ili stanje nakon insulta (šloga). Ukoliko dođe do infekcije virusom Covid-19 mladi pacijenti tipa 1 dijabetesa koji su insulin-zavisni imaju znatno veću sklonost ka ketoacidozama kao akutnoj komplikaciji šećerne bolesti u odnosu na pacijente tipa 2 dijabetesa koji su na terapiji oralnim hipoglikemicima ili su pak sekundarni insulin-zavisni pacijenti.
Kakve komplikacije bi mogle da nastanu kod osoba obolelih od dijabetesa usled infekcije virusom kakav je Covid-19?
Dr Lazić Čilerdžić: Ukoliko bi se desila infekcija virusom Covid-19 ono što bi sigurno moglo očekivati to je metabolički poremećaj. Kao što sam rekla, kod tipa 1 to je ketoacidoza a kod tipa 2 to su hiperosmolarna stanja koja svakako predstavljaju izuzetno teške akutne komplikacije koje vitalno ugrožavaju pacijenta odnosno njegovo opšte zdravstveno stanje. Ukoliko dođe do infekcije kod onih pacijenata koji imaju pridružene komorbiditete, tada dolazi do disregulacije krvnog pritiska, poremećaja srčanog rada, naglašenih tegoba koje bi mogle ukazivati na pojavu angine pektoris i srčane slabosti, pogoršanja bubrežne funkcije. Iz tih razloga važna je redovna kontrola i svaki pacijent sa takvim simptomima treba da se javi hitnoj službi.
Koji vid kontrole i samokontrole treba da sprovode pacijenti sa dijabetesom u ovom periodu?
Dr Lazić Čilerdžić: Svi pacijenti treba da intenziviraju samokontrolu glikemije. Ono što je izuzetno važno jeste da bi vrednost šećera u krvi ujutru natašte trebala da bude ispod 7 mmol/l, nakon dva sata od glavnog obroka ispod 9 mmol/l a bilo bi poželjno da aktuelna vrednost glikoliziranog hemoglobina koja govori o tromesečnoj dobroj glikoregulaciji bude ispod 7%. Naravno kod tipa 1 dijabetesa izuzetno je važno da pacijenti proveravaju ketone u sedimentu urina, važna je redovna kontrola krvnog pritiska kao i sprovođenje redovne higijene, naročito higijene stopala kod starijih pacijenata s obzirom na to da su to lica koja pate od vaskulopatije i nažalost mogu da se suoče sa ozbiljnim komplikacijama šećerne bolesti kakva je gangrena koja u najtežim situacijama vodi ka amputaciji.
U kojim situacijama pacijenti sa dijabetesom treba da se obrate svom lekaru?
Dr Lazić Čilerdžić: Ukoliko pacijent unutar 24 sata ima vrednost šećera iznad 15 mmol/l i pored korekcije doze insulina ili oralnog hiperglikemika nije uspostavio dobru glikoregulaciju, to je jedan od momenata kada treba da razmišlja o javljanju našoj službi. Ono što je isto važno kod pacijenata sa tipom 1 dijabetesa jeste to da obrate pažnju da li postoje ketoni u urinu. Ukoliko bolesnik povraća a unutar perioda od 6 sati nije mogao da jede ili pije vodu, to je takođe razlog da nam se javi. Takođe, simptomi na koje bi oboleli od dijabetesa trebalo da obrate pažnju i da se jave lekaru jesu povećana žeđ, pojava bolova u stomaku, otežano disanje, miris acetona u zadahu, poremećaj svesti. To su vrlo ozbiljni i česti simptomi ketoacidoze koja zahteva hitan hospitalni prijem. Globalno gledajući, ono što bih svim pacijentima koji boluju od dijabetesa naglasila kada su u pitanju mere zaštite jesu socijalna distanca, nošenje zaštitnih maski i rukavica. Naravno izuzetno je važno sprovođenje higijene fizičke aktivnosti, higijene ishrane i redovna primena terapije kako terapije insulinom tako i terapije oralnim hipoglikemicima. Dakle, nema obustave terapije.
Kako bi pacijenti sa dijabetesom u svojim domovima mogli da se bave fizičkom aktivnošću i kako bi trebalo da izgleda idealna ishrana u ovoj situaciji?
Dr Lazić Čilerdžić: Bilo bi poželjno dan započeti fizičkim vežbama – ujutru pet minuta, uveče 10 minuta i te vežbe bi trebalo raditi sa blagim opterećenjem. Flašice napunjene vodom mogle bi da pomognu u imitiranju tegova, a takođe je poželjna i elastična traka. Ukoliko je pacijent u samoizolaciji ili ne može da bude u kontaktu sa spoljašnjom sredinom, hodanje uz i niz stepanice bi moglo pomoći ali svakako u skladu sa fizičkom spremnosti bolesnika. Važan je unos tečnosti u toku celog dana, naročito u vreme fizičke aktivnosti. Što se tiče higijene ishrane, pacijent mora prilagoditi higijenu ishrane terapijskom režimu. Ako je pacijent na terapiji insulinom mora se znati koja je vrsta insulina u pitanju i koji insulinski režim. Obroci moraju biti raspoređeni u pravilnim vremenskim razmacima, moraju biti raznovrsni, a kod onih pacijenata koji se manje kreću unos hrane bi trebao miti manji. Izuzetno je važno smanjiti namirnice od belog brašna i namirnice bogate skrobom kakve su šargarepa, krompir cvekla. Bilo bi poželjno konzumirati ribu, meso, maslac, povrće kao što su paprika, paradajz, brokoli, španać. Oni pacijenti kod kojih je definisana bubrežna slabost ili se nalaze na lečenju hemodijalizom posebno su edukovani za pripremu obroka i to treba da primenjuju, poručila je dr Tatjana Lazić Čilerdžić na kraju razgovora.
Republička stručna komisija za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Udruženje za dijabetes Srbije i Dijabetološki savez Srbije objavili su preporuke za tretman dijabetesa tokom infekcije. Onlajn preporuke pod nazivom “Pravila tokom bolesti” mogu se pronaći na posebnom linku.