Pored tri monumentalna objekta u Vojvodini (sva tri u Zrenjaninu – Finansijska palata, Trgovačka akademija i Torontalska bolnica) Ištvan Kiš je projektovao i mnogobrojne zgrade javne namene u Austrougarskoj monarhiji.

Ištvan Kiš (Kiss István) (Kerešladanj 4.5.1857 – Budimpešta 9.1.1902) studirao je na Tehničkom fakultetu u Pešti, gde je diplomirao 1880. godine. Kao stipendista države boravio je u inostranstvu u periodu od 1882. do 1885. godine. Po povratku u zemlјu dobija zvanje docenta, te vanrednog profesora na Kralјevskom tehničkom fakultetu „Palatin Jožef“ u Budimpešti.
Iako je Kišova karijera, zbog prerane smrti trajala svega petnaestak godina, on se pored profesorskog angažovanja predano bavio i projektovanjem. U najvećem broju slučajeva se radilo o javnim objektima gde se država pojavlјuje kao naručilac. Najznačajnija dela u današnjoj Mađarkoj su mu Županijska palata u Vespremu iz 1887. godine, zgrada Mošonmađarovske županije, Ginekološka klinika u Ulici Baroš u Budimpešti iz 1895, Palata pravde sa zatvorom u Kaloči iz 1896. godine, Palata pravde u Miškolcu iz 1897, Centralni zavod budimpeštanskih sirotišta iz 1899. godine i Univerzitetski institut za patologiju u Budimpešti iz 1900. godine.

U današnjoj Slovačkoj sedamdesetih godina 19. veka gradi Palatu pravde u Komarnu, a potom i muzej u istom gradu (1891). Tokom 1900. godine se po njegovim planovima grade Palata pravde sa zatvorom u Levoči i Nјitri i bolnica u Banskoj Bistrici.
Na području današnje Rumunije Kiš je takođe ostavio veći broj javnih objekata. Poznat je njegov Muzej privrede u Marošvašarheju (1893), Palata pravde u Nađvaradu (1896), Rimokatolička crkva u mestu Đerđoditro (1897) i dve monumentalne sudske zgrade, u Devi iz 1897. godine i Brašovu iz 1900.

Projektovao je uglavnom u duhu renesansne arhitekture. U mađarskim biografskim leksikonima se pominje i Kišov teoretski rad tako da znamo da je 1881. godine napisao „Arhitektura Severozapadne Evrope“, a četiri godine docnije rad pod nazivom „O bačvastom svodu“.
Piše: Vesna Karavida, istoričar umetnosti
Izvor: Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin