Nakon prošlogodišnje uspešno realizovane rekonstrukcije stalne postavke likovne umetnosti 18. i 19. veka, Narodni muzej Zrenjanin obnovio je tokom leta i svoju postavku sa umetničkim delima nastalim u 20. veku, a koja je ovih dana otvorena za posetu publike.
Celokupan projekat realizovan je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Autor postavke je Olivera Skoko, kustos-istoričar umetnosti, koja i rukovodi Likovnom zbirkom, a u projektu je učestvovao stručni tim Narodnog muzeja Zrenjanin uz angažovanje spoljnih saradnika.
U tri prostorije je izložen ukupno 41 eksponat od kojih su neki bili u depou. Svi predmeti su prošli stručni tretman od strane Restauratorsko-konzervatorske i Tehničke službe Narodnog muzeja Zrenjanin. Angažovan je diplomirani inženjer arhitekture kao konsultant za novo, vizuelno rešenje enterijera i nadzor nad radovima. Uklonjeno je prirodno svetlo u cilju zaštite izloženih predmeta. Uvedene su dvojezične legende velikog i malog formata uz svaki eksponat.
Publika će tako sada u izmenjenom ambijentu imati priliku da vidi „osvežena“ dela nastala u 20. veku koja se sa ponosom čuvaju u Narodnom muzeju Zrenjanin. Među njima su čuveni „Veseli Banaćani“ Stevana Aleksića, portreti kralja Petra i kralja Aleksandra Karađorđevića koje je naslikao Uroš Predić, portret Sofije-Sojke Jovanović, jedino delo Paje Jovanovića koje čuva zrenjaninski Muzej. Aktovi i portreti darovitog i pomalo zaboravljenog minhenskog studenta Aleksandra Sekulića mogu se videti jedino na stalnoj postavci Narodnog muzeja Zrenjanin, uz koje su izloženi radovi Vase Pomorišca, a među njima i onaj za koji je ovaj slikar svojevremeno dobio srebrnu medalju Pariskog salona. Rađanju moderne umetnosti Zrenjaninu, doprineli su takozvani „Velikobečkerečki impresionisti“ koji su takođe predstavljeni sa nekoliko radova i to upravo uz velikane naše modernosti Savu Šumanovića, Jovana Bijelića, Ivana Radovića i Zoru Petrović.
Zbirka Likovne umetnosti Narodnog muzeja Zrenjanin po značaju predstavlja jednu od najvrednijih zbirki u Vojvodini. Ona broji oko 1500 predmeta i svojevrsni je presek svega onoga što se na umetničkom planu zbivalo u Vojvodini i šire, sa posebnim akcentom na srednji Banat u periodu od XVIII veka do sredine XX veka.
Najvredniji deo tog likovnog opusa nalazi se na stalnoj postavci. Njenom rekonstrukcijom dobio se sadržajan prostor koncipiran tako da odgovori muzeološkim principima i zavičajnom karakteru, težeći ka savremenim vizuelnim tendencijama.