Svečano otvaranje izložbe „The Illusion of Reality“, multimedijalne umetnice Aleksandre Kokotović, u Galeriji asocijacije likovnih umetnika Zrenjanina (ALUZ) biće upriličeno u petak, 3. februara, u 19 časova.
Izložba će trajati do 17. februara, a radno vreme galerije je od 16 do 18 časova.
Aleksandra Kokotović je Američko-Srpsko-Bosanska multimedijalna umetnica, koja svoj rad izražava kroz slike, skulpture, grafike, crteže, performanse, instalacije,…
Priredila je 44 samostalne izložbe u renomiranim institucijama, muzejima i galerijama širom Evrope, SAD, Azije i Bliskog istoka, od čega 6 u USA i izlagala na 80 grupnih žiriranih izložbi; Sjedinjene Američke Države, Maldivi, Litvanija, Poljska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Liban, Bugarska, Crna Gora, Severna Makedonija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Albanija, Egipat, Jordan, Bangladeš, Engleska,…
Prvu međunarodnu nagradu za slikarstvo dobila je sa 10 godina.
Diplomirala je na Accademia del Lusso.
Radila je kao kustos na nekoliko umetničkih projekata.
Ove godine, njen rad „Tragovi nesvesnog“, objavljen je na naslovnoj strani knjige nagrađivanog autora Dragana Stanišića.
Žiriranim konkursom je izabrana da predstavlja Bosnu i Hercegovinu na velikoj međunarodnoj žiriranoj umZetničkoj izložbi “Each for Equal – Art Connects Women” na kojoj je učestvovalo 100 umetnica iz 100 različitih zemalja sveta. Izložba je održana u Dubaiju, u One & Only Royal Mirage, u galeriji Arabian Court.
Poslednje dve decenije njeno ime se nalazi u knjizi eminentnih ljudi koji su uticali na razvoj kulture, nauke i politike u zemlji „Ko je ko u Bosni i Hercegovini“.
Takodje, izabrana je od strane Jacksonville Aviation Authority Arts & Culture Program, da njene slike budu izložene na internacionalnom aerodromu Jacksonville na Floridi, od aprila do novembra tekuće godine.
Zbog uspeha izložbe na Floridskom aerodromu, dobila je drugu samostalnu izložbu na internacionalnom aerodromu Jacksonville, koja je trenutno aktuelna u JAA Umetničkoj galeriji.
The Illusion of Reality
Optičke iluzije pokazuju kako naš mozak filtrira senzorne stimuluse i uklapa ih u konstrukciju koja za nas “ima smisla”.
Neko će moju sliku „Brdo iz uspomena tvog djetinjstva“ vidjeti kao brdo iznad Kotora, a neko kao brdo iznad Ženeve. Kao što je Joseph Jastrow rekao 1899. godine u svom eseju The Mind’s Eye: „Um iza oka i uha i vrhova prstiju je taj koji ih vodi u prikupljanju informacija i daje vrijednost i red praktikovanju čula. Naš razmišljajući um pravi smisao od svijeta. On bira našu percepciju i popunjava praznine, ponekad pogrešno.”
Iluzija na slici „Brdo iz uspomena tvog djetinjstva“ je poznata kao dvosmisleni tip. Ona može da se percipira kao ovaj ili onaj pejzaž. Druge iluzije se poigravaju sa našom percepcijom relativnog oblika ili veličine. Krug može izgledati manji ili veći u zavisnosti od toga šta je oko njega ili dva identična oblika se mogu učiniti različitih veličina, ako se kraća linija jednog oblika postavi uz dužu liniju drugog. Zatim, neke iluzije djeluju na principu geštalta, ljudske težnje da popunjava prostore kako bi se stvorila organizovana cijelina, čak i kada naš izvorni materijal nije organizovan. Postoji i tip iluzije u kojoj dolazi do blijeđenja cijele slike koju smo jednostavno predugo gledali. Naš nos, na primjer, ostaje u našem vidnom polju, ali se nikada ne vidi ukoliko to svijesno ne pokušamo.
Ali najveća iluzija naše realnosti počiva u našem nesavršenom i nekompletnom znanju o svijetu koji nas okružuje. Mi smo uslovljeni programiranjem vaspitanja i edukacije od našeg rođenja, te imamo potpuno ubjeđenje na koji način stvari funkcionišu oko nas, u našem životu.
Prije 500 godina ljudi su imali potpuno drugačiju percepciju svijeta. Znanjem su se smatrale stvari za koje mi danas mislimo da su daleko od istine. Da li su baš sva znanja koja danas posjedujemo i koja formiraju nas i našu percepciju tačna? Sigurno da nisu. Ali ona nas uslovljavaju da svijet vidimo kroz njihovu prizmu. Zbog toga mi i dalje živimo u iluziji realnosti.
.gif)
