U toku oktobra, 276 žena prihvatilo je poziv Dispanzera za žene da se uključi u organizovani skrining karcinoma grlića materice. Od tog broja, 231 žena je pregledana do sada, odnosno uzet im je bris grlića materice.
Načelnica Dispanzera za žene, doktorka Karolina Đurić, jedna je od pet lekara koji svakodnevno, pored redovnih pacijentkinja, trudnica i porodilja, uspevaju da pregledaju i žene koje su telefonski pozivane da učestvuju u skriningu. Skrining je otpočeo pozivanjem 1949. godišta jer ono sledeće godine izlazi iz programa koji obuhvata pregled žena od 25 do 64 godine života.
– Odziv na skrining je dosta visok i iznosi preko 80% u oktobru, što znači da je od 276 žena koje su prihvatile učešće, 231 žena došla na zakazani pregled kod ginekologa. Ono što nam je problem na početku jeste da je 30% žena odbilo skrining i to može uticati na ukupni obuhvat žena. Tom procentu žena ne možemo pomoći, rekla je doktorka Đurić za portal I love Zrenjanin.
PREDNOSTI ORGANIZOVANOG SKRININGA
Organizovani skrining predviđa da optimalni odaziv žena u ukupnom obuhvatu iznese 75%. Dr Đurić kaže da su njegove prednosti daleko veće u odnosu na oportuni skrining, odnosno samovoljni dolazak žena bez prethodnog pozivanja. U tim slučajevima ne vodi se detaljna statistika, dok se kod organizovanog skrininga, žena prati od momenta kada je prihvatila poziv, do dobijanja rezultata PAPA testa.
Ukoliko su rezultati u redu, za tu ženu je skrining završen, međutim ukoliko postoji bilo kakva sumnja na promene na grliću materice, žena se šalje na dalje analize – kolposkopiju, a po potrebi biopsiju, eksplorativnu kiretažu i ostale vrste intervencija i lečenja.
– Zahvaljujući obimnoj dokumentaciji koja je veoma teška za vođenje jer zahteva dosta vremena, mi u svakom momentu sada znamo dokle je žena stigla, osnosno da li je završila sve intervencije koje su je eventualno čekale nakon skrininga, pojašnjava Dr Đurić.
OTPOČELO SLANJE POZIVNIH PISAMA
Pozivanje žena otpočelo je telefonskim putem, međutim službe Doma zdravlja i Dispanzera za žene uvidele su da se mora pronaći dodatni način. Od 902 žene, samo njih 311 javilo se na telefon, 412 žena nisu u bazi podataka imale kontakt telefon, a svaka žena kojoj je urađen skrining, pozivana je 2 do 3 puta.
To je bio razlog da se uvedu pozivna pisma koja patronažna služba ovih dana uručuje ženama koje se nisu javljale i čiji je broj telefona nedostajao u bazi.
Pozivna pisma oslobodiće i jedinu telefonsku liniju Dispanzera za žene koja je od uvođenja skrininga preopterećena, zbog čega su redovne pacijentkinje nezadovoljne. Putem jedne linije 023/564-532, pored redovnih poziva, u jednom momentu su se pozivale žene na skrining, one kojima je urađen – javljao se rezultat, a one koje imaju sumnjiv rezultat – pozivane su na kolposkopiju, što je dovelo do preopterećenosti linije.
Slanjem pozivnih pisama u narednom periodu biće završen skrining za sve žene pomenutog, najstarijeg godišta. U međuvremenu otpočelo je i pozivanje žena 1968. i 1969. godišta za koje se smatra da su završile sa rađanjem, a koje se po svim podacima i iskustvima – najmanje odazivaju na poziv. Cilj je da se tokom tri godine, koliko će skrining trajati, obuhvate sve generacije žena, ili brojčano – njih 11.700.
– Suština skrininga je da se žene odazovu. Sam postupak podrazumeva uzimanje brisa grlića materice, i nije bolan. Ja imam opšti utisak da su žene kojima sam uradila skrining od početka realizacije ovog projekta, zahvalne što smo ih pozvali. Dešavalo se kod godišta koje smo prvo obrađivali, da žene nisu bile kod ginekologa 20 godina, ili od porođaja, kaže doktorka.
LEKARI MOLE ZA RAZUMEVANJE
Broj lekara u Dispanzeru za žene bio je deficitaran i pre uvođenja skrininga. Umesto devet lekara koliko bi po standardima trebalo da ih bude, sa ženama rade pet doktorki. Pored redovnih pregleda, pregleda trudnica i porodilja, one sada u redovnoj smeni rade i skrining.
– U odnosu na redovne peglede, prednost moramo dati hitnim slučajevima onda kada se pojave. Pored tih hitnih slučajeva, prednost ćemo davati i ženama koje su u skriningu jer neke od njih nisu 20 godina bile na pregledu, a prihvatile su naš poziv da dođu. Zato molim naše redovne žene i pacijentkinje da imaju razumevanje za skrining koji radimo jer je ovo jako važno. Svaki ginekolog koji je ikada video invazivni rak grlića materice, on želi da radi ovaj skrining, rekla je na kraju razgovora doktorka Karolina Đurić.
Pored nje, skrining u Dispanzeru za žene rade i doktorke Ivana Grozdanov, Laureta Onč Ekovoju, Vera Cvetkov i doktorka Gordana Marković.