Izložba „Francuskih sedam veličanstvenih“ biće svečano otvorena u ponedeljak, 7. jula u 19 časova u Salonu Savremene galerije.
Mane, Mone, Renoar, Sezan, Gogen, Matis i Kokto imena su svetske kulturne baštine čije litografije će publika moći da vidi u Savremenoj galeriji Zrenjanin tokom leta. Postavka prikazuje ukupno 31 delo sedmorice stvaralaca. To su pretežno grafike iz privatnih kolekcija.
Izložba se realizuje pod pokroviteljstvom Grada Zrenjanina.
O IZLOŽBI
Sedmorica stvaralaca koji su, svaki na svoj način, oblikovali lice moderne umetnosti i obeležili epohu francuske i svetske likovne kulture. Njihove sudbine i stilovi se ukrštaju i razilaze, ali zajedno čine snažan narativ o rađanju savremene umetnosti između realizma, impresionizma, postimpresionizma, fovizma i simbolizma.
Hronološki, od najstarijeg do najmlađeg, oni su:
Eduar Mane (1832–1883) – preteča impresionizma, začetnik modernog slikarstva.
Klod Mone (1840–1926) – otac impresionizma, slikar svetlosti i atmosfere.
Pjer Ogist Renoar (1841–1919) – impresionista topline, senzualnosti i ljudske prisnosti.
Pol Sezan (1839–1906) – most ka kubizmu, graditelj forme i strukture.
Pol Gogen (1848–1903) – simbolista i vizionar egzotičnih svetova.
Anri Matis (1869–1954) – majstor boje i linije, predvodnik fovista.
Žan Kokto (1889–1963) – renesansni duh 20. veka, pesnik, crtač, mislilac.
Svi oni, bilo da su se direktno susretali ili kroz dela uticali jedni na druge, čine lanac stvaralačke evolucije u kojem svaka karika osvetljava sledeću. Njihov značaj se ne meri samo umetničkim dometima, već i dubokim otiskom u kolektivnom vizuelnom pamćenju sveta.
Izložena kolekcija od 31 umetničkog dela, pretežno litografija, otkriva manje poznato, ali podjednako fascinantno lice ovih umetnika. Grafike potiču iz privatnih kolekcija, što ovom predstavljanju daje ekskluzivni i intimni karakter. One su trag ruke velikih majstora u najneposrednijem obliku — crtačkom, spontanom, često lirskom. Ova izložba nije samo omaž sedmorici veličanstvenih, ona je poziv da kroz njihove grafike ponovo pogledamo temelje modernizma i prepoznamo njegovu neugaslu iskru.